Vinaveru u čast
Multimedijalna manifestacija "Festival jednog pisca", kojom Kulturni centar Beograda želi da skrene pažnju na veoma značajne, a skrajnute figure kulturne istorije Beograda i Srbije, posvećen je Stanislavu Vinaveru (1891 - 1955), čije je predstavljeno u tri segmenta.
Najpre ambijentalno-dokumentarnom izložbom-instalacijom, baziranom na istraživanjima Vinaverove zaostavštine i društveno-kulturne klime njegovog doba, koju realizuje autorski tim od pet umetnika (Dušica Knežević, Aleksandar Zograf, Svetlana Volić, Irena Popović i Mrđan Bajić), najavio je KCB. Izložba "Svet je velika knjiga", čiji su autori Olivera Stošić Rakić, Dušica Knežević i Predrag Petrović, biće otvorena 8. juna (2007) u celom prostoru KCB, a delimično će biti predstavljena i na ulici, odnosno punktovima važnim za Vinaverovu životnu i duhovnu putanju. Vinarev će biti predstavljen i knjigom "Citat Vinaver", koju je priredio Gojko Tešić, kao i programima animacije publike i interdisciplinarnom panel-diskusijom o delu tog svestranog autora u savremenom kontekstu.
Vinaver je bio jedan od najharizmatičnijih intelektualaca u Srbiji u prvoj polovini 20. veka. Erudita evropskog formata (književnik, matematičar, fizičar, pijanista, poliglota, novinar, diplomata), bio je neumoran borac za intenzivan dijalog srpske sa evropskim kulturama. Jezik i njegovi izražajni potencijali (pesnik, feljtonista, esejista, parodičar, kritičar, prevodilac) bili su najjače Vinaverovo oružje u polemičko-majstorskim i preciznim kritikama kulturnog mediokritetstva i mitomanstva Srbije - njegov razbarušeni duh i bundžijski karakter omogućavali su mu da sa lakoćom matira protivnike "starog kova". Ostaće upamćen kao uporni reformator srpske književnosti prve polovine 20. veka i borac za urbani izraz srpskog jezika.
Vinaver je bio sudionik prekrajanja Evrope: svedok Oktobarske revolucije, zatim fašističkog spaljivanja knjiga ispred Rajhstaga, učesnik Balkanskog, te Prvog i Drugog svetskog rata. Bio je predan i siguran u svoju reformatorsku misiju: "Obično me smatraju za ludog i pustog. Sad me ne priznaju, a kad umrem prihvatiće sve moje ideje", rekao je u poslednjem intervjuu 1955. godine, kada je i preminuo. Evropljanin i Beograđanin istovremeno, beskompromisnog stava, avangardnog duha i kritičarske lucidnosti, Vinaverov ukupni intelektualni aktivizam jeste paradigma za moguću kulturnu platformu današnje Srbije. Zato je on ličnost kojoj treba da bude posvećena jedna gradska manifestacija, poput Festivala jednog pisca, istakao je KCB, dodajući da je javnost zaslužila da se bolje upozna sa njegovim delom, da ga ponovo vrednuje u kontekstu savremenih društvenih i političkih prilika u Srbiji i uveri se koliko je njegovo delo vitalno i aktuelno, pogotovo danas.
Uoči zvaničnog otvaranja festivala, u Vinaverovoj kući u Đakovačkoj ulici održana je projekcija video rada Svetlane Volić, a hor je pevao njegove pesme. Vinaverovi savremenici dramska umetnica Mira Stupica, pisac Voja Čolanović, kompozitor Dušan Maksimović i Nadežda Vinaver, govorili su u Galeriji Artget o Vinaveru, kome je u istom prostoru bio posvećen tradicionalni mesečni skup Srpskog književnog društva (SKD klub KCB). Najavljen je koncert "Muzika nas menja", uz učešće pijanistkinje Nade Kolundžije i klavirskog dua Milice Ilić i Milivoja Veljića, dok su dan kasnije autori izložbe vodili posetioce kroz postavku u Artgetu i Likovnoj galeriji. Ispred i na krovu KCB najavljen je koncert Horkestara.
Panel diskusija o Vinaveru i njegovom delu održan je pod nazivom "Beskonačni Vinaver interdisciplinarno", a među učesnicima su bili Milosav Tešić, Mihajlo Pantić, Duška Klikovac, Milica Vinaver, Sava Babić, Ivan Medenica, Sava Damjanov, Teofil Pančić, Predrag J. Marković, Gojko Tešić, Katarina Tomašević…
U "Šetnju Vinaverovim Beogradom" vodio je zainteresovane osobe slikar i pisac Mileta Prodanović, dok je Vinaverove tekstove čitao dramski umetnik Pavle Pekić. Ruta je bila od hotela "Moskva" do Umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić" na Kalemegdanu. Festival posvećen Vinaveru završen je promocijom knjige "Citat Vinaver", u izdanju KCB, i "Pantologija" priređivača i urednika Miroslave Litričin, u izdanju Žagora. SEECULT.org