Vesti iz Izraela
STO GODINA OD STVARANJA KIBUCA
U vreme ovogodišnjeg praznika Pesaha obeležen je jubilej 100 godina od pokreta stvaranja kibuca. Predsednik Države Izrael, Šimon Peres posetio je tim povodom najstariji kibuc Deganiju. On je u svojoj mladosti bio član kibuca Alumot. Prilikom svoje posete Peres je govorio o velikom doprinosu kibuca uspostavljanju države Izrael, na čijoj se geografskoj karti nalazi više od 200 takvih zajednica. U njima danas živi preko 100.000 Izraelaca. Oni se bave poljoprivredom, industrijom, a zaposleni su i u drugim oblastima koje su ponekad i van kibuca, u kojima se život u poslednje vreme prilično promenio, jer u današnje vreme prvobitna ideja o kibuckom zajedništvu nije mogla da opstane. Neki članovi kibuca okrenuli su se ka privatnom radu, mada su svi uglavnom sačuvali bitni motiv pomoći jedan drugom kada je to neophodno.
Za poslednjih dvadesetak godina mnogi mladi ljudi rodjeni u kibucu, postali su vojna lica, piloti, oficiri, prosvetni radnici, pisci, umetnici, muzičari i političari, članovi Kneseta, ministri.
Proslava sto godina stvaranja kibuca nastaviće se i u narednim nedeljama i svi oni koji su potekli iz te sredine prisustvovaće kibuckim svečanostima.
POROĐAJNO BOLOVANJE U IZRAELLU POLA GODINE
U Izraelu je donet nov zakon o porođajnom bolovanju po kome je porodilja oslobodjena šest meseci radnih obaveza, ali će tokom tog perioda dobijati samo 14 nedelja platu. Ukoliko želi, žena posle porodjaja može da produži svoje odsustvo sa posla još dva i po meseca.
Po dosadašnjem zakonu žena je bila obavezna da se posle tri meseca nakon porođaja vrati na posao, što je većina njih prihvatala, budući da bi u suprotnom mogle da budu otpuštene.
NAGRADA “IZRAEL” ZA KNJIŽEVNOST DODELJENA HANOHU BARTOVU
Nagrada “Izrael” za književnost biće predata piscu Hanohu Bartovu na praznik Dan nezavisnosti. Osamdesetčetvorogodišnji Bartov smatra se jednim od najznačajnijih izraelskih književnika. On je napisao mnoge knjige o životu u Izraelu, kao i biografiju Davida ElazaraDada. Rodio se u gradu Petah Tikva. Učestvovao je u Jevrejskoj brigadi u okviru britanske vojske za vreme Drugog svetskog rata. Živeo je u kibucu “EjnHahoreš“, a sada je već dugo vremena građanin Tel Aviva.
U MAĐARSKOJ DONET ZAKON O PRIZNANJU HOLOKAUSTA
U Mađarskoj je stupio na snagu zakon kojim će se ljudima koji negiraju postojanje Holokausta u kome je vlada u Budimpešti za vreme Drugog svetskog rata učestvovala i saradjivala sa Nemcima, biti sudjeno i odrediti zatvorska kazna.
ČETKICE ZA ZUBE I KALODONT POKLON MINISTARSTVA ZDRAVLJA
Svi učenici osnovnih škola u Izraelu dobili su na poklon od Ministarstva zdravlja četkicu za zube i kalodont. Na opštem pregledu konstatovano je da deca moraju više pažnje da obrate na higijenu zuba, pa im je održano i predavanje o tome kao i uputstvo kako će, uz poklon, najbolje sačuvati zdravlje.
IZRAELSKIM VOJNICIMA DOZVOLJENA ISHRANA U RESTORANIMA
Od nedavna izraelski vojnici koji se često nalaze na obuci van kasarna, moći da se hrane u restoranima. Do sada su, ukoliko su bili van vojničkog logora, dobijali paketiće hrane. Konstatovano je da je zdravije, a ništa skuplje u slučaju potrebe, obedovati u obližnjoj kafani, gde se po zadatku nalaze.
DEVOJKAMA U VOJSCI ZABRANJENE SANDALE
Vojna obaveza za devojke u Izraelu traje dve godine. Do sada su često nosile sandale sa visokim potpeticama. Od nedavna devojkevojnici obavezne su da nose istu obuću kao i njihove kolege koje se nalaze na odsluženju vojnog roka.
IZLOŽBA AJNŠTAJNOVOG RUKOPISA U JERUSALIMU
Povodom 50 godina od osnivanja “Akademije nauka” u Jerusalimu, (ulica Žabotinski 43) tokom marta bila je otvorena izložba originalnih rukopisa Alberta Ajnštajna. Na izložbi je prikazano, izmedju ostalog, 46 stranica “Opšteg zakona relativiteta”, pisanih Ajnštajnovom rukom, sa mnogo njegovih ličnih ispravki i dopuna, koje je pisao u svojoj kući u Berlinu 1916. godine. Prilikom otvaranja Hebrejskog Univerziteta 1925. godine, Ajnštajn je svoj rukopis poklonio ovoj ustanovi.
Na otvaranju ove izložbe profesor Honah Gutfrojnd rekao je da Ajnštajnovi spisi pružaju priliku da se posetioci lično osvedoče o razmišjanju i intelektualnosti ovog genija. Po rečima profesora 98 naučnika je nastavilo u Izraelu naučni rad na osnovu njegovog rukopisa, a četvoro njih dobilo je Nobelovu nagradu.