Umjesto Zrtvi Priznanje Odato Ubici

Umjesto žrtvi, priznanje odato ubici Datum: 11.10.2008 18:58
Autor: Novak Tanasić
Najduža ulica u Brčkom, koja povezuje naselja Klanac i Rijeke, nosi ime po Sulji Kahrimanu, pripadniku zloglasne SS handžar divizije, o čijim su zločinima u Drugom svjetskom ratu, posebno u Podrinju, Semberiji i na Majevici, ispisane stranice istorije.
Ono što je, takođe, skoro za nepovjerovati, a dokumenti i svjedočenja potvrđuju, do 2001. godine, kada su u Brčkom promijenjeni nazivi ulica i trgova, ova ulica je nosila ime Franje Dasovića, koga je zajedno sa suprugom Milevom, 1944. godine, ubio upravo Suljo Kahriman!
Prema podacima iz arhiva, kojima raspolaže i Boračka organizacija RS u Brčkom, "Suljo Kahriman je kao pripadnik 13. SS handžar divizije pronašao i odveo iz Bosanske Bijele, gdje su se skrivali, na Humke kod Gradačca Franju i Milevu Dasović i tu ih je likvidirao".
U Brčkom, u Ulici Cvijete Zuzorić, živi njihov sin jedinac Miroslav Mirko Dasović, skojevac i učesnik Drugog svjetskog rata kao pripadnik i starješina partizanskih jedinica u kojima je dostigao visoki oficirski čin.
Ovaj osamdesettrogodišnjak je danas potpukovnik bivše Jugoslavije u penziji, a u periodu poslije 1945. godine obavljao je i visoke dužnosti u lokalnoj brčanskoj vlasti. Dobrog je zdravlja, a o ratnim istinama u vezi sa svojim roditeljima i njihovoj likvidaciji svjedoči za "Nezavisne".
Kako su likvidirani Franjo i Mileva Dasović
Ističe da je znao istinu o stradanju roditelja još u toku rata, jer je 1944. bio komandir Brčanske partizanske čete koju je i formirao.
"Roditelji su bili predratni intelektualci, otac načelnik opštine, a majka učiteljica. Oboje su se vrlo rano uključili u komunistički pokret. Hapšeni su više puta i prije rata, a kada su odvedeni u logor u Slavonski Brod, spasio ih je brčanski apotekar Šemper, pod uslovom da se sklone negdje u selo. Pošto je majka iz porodice Lukić u Bosanskoj Bijeloj, otišli su kod njenih. Tu su ih 1944. godine otkrili domaći esesovci, na čelu sa Suljom Kahrimanom, odveli u Gradačac i likvidirali", priča Dasović i pokazuje sačuvane fotografije roditelja. Sahranjeni su u Srnicama, a poslije rata Miroslavu Dasoviću je načelnik gradačačke opštine nudio mogućnost da ih prenese u Brčko.
"Rekao sam da ih sahrane u zajedničku grobnicu u Gradačcu, neka počivaju gdje su i izgubili život, tako da su otac i majka u partizanskoj kosturnici u tom gradu. Meni je nakon rata došao Suljo Kahriman, podigao ruke uvis i kaže: Mirko, ti sve znaš, čini s mene što hoćeš, kriv sam! Nisam učinio ništa, rekao sam mu da ja nisam ubica i udaljio ga. Osveta ne bi vratila moje roditelje", ističe Dasović.
Kaže da bi opet isto postupio i bio ponosan na to, jer zna da bi jedino tako sačuvao i ponos njegovih roditelja, Franje i Mileve. Ali, imenovanje ulice po ubici njegovih roditelja ne može da shvati.
Vlast Brčko distrikta je, dakle, umjesto imena žrtve, odlukom Skupštine od 21. decembra 2001. godine, počast ukazala njegovom ubici. I ime Dječjeg obdaništa "Mileva Dasović" je ukinuto dekretom.
"Moj otac je bio katolik, majka pravoslavka, ali su se oboje izjašnjavali kao Jugosloveni. Kada sam čuo za promjenu naziva očeve ulice, tražio sam objašnjenje. Tadašnji predsjednik Skupštine Mirsad Đapo mi je rekao da će to raditi komisija, vidjeću šta mogu da učine, i na tome se završilo", priča Dasović.
Prikupljanje podataka u vezi sa zločinom
Neki drugi su promjenu naziva ulice objasnili time što na Klancu "žive gotovo sto odsto Bošnjaci, pa nema smisla da ulica nosi naziv po Franji Dasoviću".
"A, upravo su ti Bošnjaci poslije postavljanja table s imenom krvnika tražili da se vrati stari naziv, jer sam siguran da je jedan broj čestitih ljudi s Klanca znao ko je bio Suljo Kahriman", kaže Dasović.
Jovan Pudić, predsjednik Skupštine Boračke organizacije RS u Brčkom, tvrdi da su oni do podataka o Sulji Kahrimanu došli iz potpuno sigurnih izvora i dokumenata Unutrašnje bezbjednosti bivše Federativne Narodne Republike Jugoslavije, ali tek nakon preimenovanja spornog naziva ulice.
'S obzirom na to da je riječ o istoriji naših starijih savremenika, očekivali smo reakciju SUBNOR-a u Brčkom, jer je nemoguće da i oni ne znaju ko su bili antifašisti, a ko pripadnici ili sljedbenici fašizma. Inače, mi prikupljamo još neke podatke u vezi sa zločinima nad Srbima i Jevrejima u Brčkom u Drugom svjetskom ratu jer, podsjećamo, po svim zakonima kod nas i u svijetu, za ta krivična djela nema zastare", navodi Pudić.
U Komisiji zatečeni činjenicama
Ivica Ageljić, predsjednik šestočlane Komisije Skupštine Brčko distrikta za promjene naziva ulica i trgova, je zatečen pomenutim činjenicama. O njima, kaže, nije bilo riječi tokom duge procedure i čak 26 sjednica ovog radnog tijela koje je, ističe, "postiglo pun konsenzus o svim novim nazivima".
"Mi smo radili s prethodno usvojenih deset kriterija, a jedan od njih je bio da nema novih naziva s imenima iz Drugog svjetskog i posljednjeg rata, te profašistički orijentiranih ličnosti. Meni je stvarno žao što je došlo do ovoga, a po mojim saznanjima postoje još neki ozbiljni i slični propusti, pa ću, ukoliko budem u prilici, inicirati u Skupštini da se povede rasprava o ispravljanju grešaka", naglašava Ageljić.
Dasović se osjeća poniženo i kaže "da su dali ime po esesovcu nekoj ulici kilometar dalje, možda bih se gorko nasmijao i prećutao, jer su ovo nova vremena."
"Ali ovaj način zaista vrijeđa i ponižava, a niko me neće ubijediti da neko nije još jednom precizno 'nanišanio i ubio' moje roditelje", ističe Dasović.
On, kao i oni koji su upoznati s ovim slučajem, pitaju se hoće li ta nesvakidašnja greška u novom sastavu Skupštine Brčko distrikta biti ispravljena.
http://www.nezavisne.com/nedjeljne/vijesti/30457/Umjesto-zrtvi-priznanje-odato-ubici.html

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License