Umetnost Umesto Molitve

Sofija Babović
15.novembar Novosti - KULTURA
Velika rekonstrukcija jedine jevrejske Sinagoge u Nišu
UMETNOST UMESTO MOLITVE
Narodni muzej se još 1970.godine obavezao da će zadržati autentični izgled starine.Na fasadi svedočanstvo o stradanju
NIš - Najtemeljnija rekonstrukcija jedine jevrejske sinagoge u samom centru Nišu biće okončana najkasnije do januara naredne godine, saznajemo u Narodnom muzeju, gde su kao autori projekta sredjivanja ovog značajnog,državno zaštićenog kulturnog dobra,od grada dobili 14,3 miliona dinara. Započete zemljane radove uskoro će zameniti saniranje unutrašnjosti stare zgrade, ali i kompletna adaptacija fasade.
-Istražujući autentičan izgled ove Sinagoge,koju je naš muzej kupio maja 1970.godine od Jevrejske zajednice,bnaišli smo i na više prozora i delova enterijera nikada otvaranih u kasnijoj izgradnji i uredjivanju po postojećem projektu-predočava za 'Novosti" Tatjana Trajković-Filipović,direktor Narodnog muzeja,koji zajedno sa Zavodom za zaštitu spomenika brine o Sinagogi.-Muzej se po potpisivanju kupoprodajnog ugovora obavezao da zadrži autentičan izgled objekta,da ga država zaštiti,kao i da prostor koristi isključivo u kulturne svrhe.Obećali smo i da ćemo postaviti ploču sa svedočanstvom o stradanju Jevreja u Nišu u Drugom svetskom ratu,što ćemo uraditi na kraju. Smatra se da je prva niška sinagoga ili molitveni dom postojala još 1695.godine,od kada datiraju i prvi pisani podaci o niškoj jevrejskoj zajednici. Jasna Ćirić, predsednik Jevrejske zajednice u gradu beleži da je prva gradska sinagoga sazidana još 1801.godine za vreme službovanja čuvenog rabina Rahamima Naftali Gedalje,koji je imao svoju Ješivu i 16 godina vaspitavao sledbenike.Nekada vrlo živ duhovni život male jevrejske zajednice u doba Turaka za kratko je utihnuo 1879.godine posle velikog požara u kome je stradala cela jevrejske mahala.
-Krajem 19.veka pominje se velika sinagoga "El Kal grande" i mala "El Kal Čiko" u nekadašnjoj Davidovoj ulici-objašnjava Jasna Ćirić. -Posle Prvog svetskog rata gradila se nova sinagoga u istoj ulici(na mesto aktuelne gradjevine u renoviranju).Iznad ulaznih vrata sinagoge,pisalo je "Ovo su Božija vrata pravedni neka udju".
Samo nekoliko godina posle preuzimanja zgrade od Jevrejske zajednice,Sinagoga je zaista predstavljala stecište kulturnog i javnog života u Nišu. Niko se od Jevreja prognanih iz Niša nije vratio u svoje domove u njenoj blizini. Upamćeno je da je izvesni Majo Mevorah zgradu čuvao do 1948.godine pre no što se konačno vratio u Izrael.
S.BABOVIĆ
POBOŽAN SVET
- JEVREJI Niša su bili vrlo pobožni,prva im je bila briga Hram i verski obredi,a mnogo su vremena provodili u Ješivama čitajući pobožne knjige i slušajući propovedi,koje su odražavale jednu retku pobožnost u opštini-zapisao je rabin Avram Daniti, jedan od duhovih vodja niških Jevreja.
UGROŽENO BLAGO
-Sredjivanjem Sinagoge dobijamo samo izložbeni prostor, ali i dalje nismo rešili osnovnu brigu,a to je nezaštićeno arheološko blago Niša-upozorava Tatjana Trajković-Filipović.-Nadamo se Nacionalnom investicionom planu,gde smo konkurisali sa projektom vrednim 3,5 miliona evra.Blizu 40.000 jedinica od nacionalnog značaja propada u neadekvatnim depoima muzeja, kome je hitno potrebna zgrada i uslovi za čuvanje neprocenjivog bogatstvaa od praistorije.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License