Reforma Sistema Je Pitanje Zivota Ili Smrti

Dominic Moisi

Reforma sistema je
pitanje života ili smrti

Šta nije u redu sa Izraelom? U proteklih nekoliko godina, jevrejska država je, čini se, učinila mnogo više od svih svojih neprijatelja da delegitimizuje sebe u očima sveta. Očigledna nesposobnost lidera Izraela da razmišljaju u strateškim terminima te njihova ravno-dušnost prema tribunalu globalnog javnog mnjenja, rezultirala je porastom frustracije među sopstvenim građanima, i što je još opasnije, produbila među-narodnu izolaciju.
Gde bi trebalo tražiti objašnjenje za ovu tragičnu evoluciju? Da li je bilo neizbežno, za ljude koji su bili lišeni države više od 2.000 godina, da izgube sposobnost da deluju kolektivno u maniru „povod za državu“? Ili je možda težina sećanja na Holokaust vezala oči izraelskim liderima i izopačila njihova raz-mišljanja na način koji u vreme kada je formirana država Izrael Holokaust nekim čudom nije učinila.
Neosporno, neuspeh mirovnog procesa 1990-ih, koji je usledio nakon druge intifade, izgleda da je ohrabrio radikalizaciju izraelskih ekstrema dok je one umerene obeshrabrio. I oživljavanje religioznih partija u zemlji, koje su stvorili priznati sekularisti, otvorilo je put za politički moćniju, ali isto tako, više nacionalis-tičku i netolerantniju postavku.
Neko bi mogao da upita da li je dolazak milion Rusa, bez obzira na stvarne veze sa judaizmom, imalo negativnog efekta na izraelsko društvo ohrabrivanjem ideološke rigidnosti i prezira prema demokratiji što nije ranije preovladavalo. Ili se objašnjenje za tre-nutne izraelske neprilike možda nalazi na više pro-zaičnom terenu disfunkcionalne demokratije zemlje?
Sva ova objašnjenja su u velikoj meri komple-mentarna; nijedno nije kontradiktorno sa drugim. Najvažnija stvar koju treba rešiti pre drugih jeste preteća paraliza političkog sistema zemlje.
Italija može preživeti loše vladanje i visok nivo korupcije jer je opkoljena mirnim okruženjem kakva je EU. To nije slučaj sa Izraelom. Zaštićen „bezbed-nosnim zidovima“ sa jedne i morem, sa druge strane, izraelski građani mogli bi uživati u osećanju da žive na veštačkom ostrvu sa kojeg mogu biti direktno povezani sa modernim i prosperitetnim svetom Azije i Zapada. Oni su, međutim, okruženi morem besnih i frustriranih ljudi i ne mogu izbeći logiku regiona u kojem žive.
Izraelski politički sistem kroz svoje složene mehanizme rigidne partijske selekcije i apsolutne proporcionalnosti osuđuje slabe koalicione vlade i eskaliranje korupcije, što bi hitno trebalo reformisati.
Lideri izraelske vlade ne mogu sebi dozvoliti da potroše 90 odsto vremena razmišljajući o tome kako politički preživeti u trenutku kada se osporava pravo države na postojanje.
Stvorititi od svoje zemlje pariju jeste politički, strateški i moralni neuspeh za lidere Izraela.
Ove sistematski pogrešne procene mogu biti objašnjene na sledeći način: od rata u Libanu 2006. do nedavnog napada na flotu koja se kretala ka Gazi, izraelski lideri su loše procenili odnos između vojnih uspeha, političkih rizika i nužne proporcionalnosti između ovih stvari, što stvara sve veću opasnost za Izrael, s obzirom na očigledan pad njenih operativnih vojnih sposobnosti. Čak i akcija u Gazi 2008-2009, uprkos očiglednog vojnog uspeha, bila je izuzetno štetna za Izrael u političkom smislu.
Kako se izraelski politički centar pomerio udesno, ako ne i ekstremno desno, jedna posledica čiji dugoročni efekti nisu dovoljno shvaćeni, jeste rastuće otuđenje arapskih građana, koji čine 20 odsto stanovništva, koji su osetili diskriminaciju. Danas oni osećaju da ih je „okupirala“ nacija čiji oni nikada ne mogu biti deo i država koju oni shvataju kao „demo-kratsku“ jedino za jevrejske građane i „jevrejsku“ za njene arapske građane.
Izrael je isuviše mali da bi postupao netaktično. Nastupiće trenutak kada će izraelske akcije podstaći narod, ne samo najfanatičnije neprijatelje zemlje, već takođe i one najvelikodušnije pristalice na pitanje suštine Izraela.
Dominic Moisi je autor knjige "Geopolitika emocija" i gostujući profesor na univerzitetu Harvar, Danas

BlinkListblogmarksdel.icio.usdiggFarkfeedmelinksFurlLinkaGoGoNewsVineNetvouzRedditYahooMyWebFacebook

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License