Purim – Eliezer Papo
Kao i propisi jevrejske vjere - tako se i jevrejski praznici djele na one "mideOrajta", i one koji su "mideRabanan":
MideOrajta praznici (na aramejskom - mideOrajta znači iz Tore) su oni dani čije je svetkovanje naloženo pozitivnom Tora zapovjeđu - odnosno nalogom ("miswa ta'ase"), a čije je kršenje zabranjeno negativnom Tora zapovjeđu - odnosno zabranom ("miswa lo ta'ase").
Osim redovnog sedmičog praznika - Šabata, mideOrajta praznici su još i: šaloš regalim (tri hodočasna praznika):
1) Pesah ("Praznik Prolaska" - koji se još naziva i "Hag hamasot" - "Praznik prijesnih hljebova", "Hag he-Aviv" - "Praznik Proljeća", te "Zeman Herutenu" - "Praznik Naše Slobode"),
2) Šavu'ot ("Dan Sedmica" - koji se još naziva i "Hag he-Qasir" - "Praznik Žetve", te "Zeman matan Toratenu" - "Praznik Davanja Tore") i
3) Sukot ("Praznik Sjenica" - koji se još naziva i "Hag he-Asif" - "Praznik Sakupljanja" - odnosno praznik kraja poljskih radova)
- te: Jamim Noraim - Strašni Dani:
1) Jom Teru'a (Dan Trubni - u današnje vrijeme poznatiji pod poznijim nazivom - Roš ha-Šana - početak jevrejske godine) i
2) Jom ha-Kippurim (Dan od Pomirenja).
Zakonotvorne odluke Sanhedrina djele se u četiri skupine:
dinim muflaim - "čudesni zakoni" - rabinska objašnjenja načina na koji se ima ispuniti određena zapovjed mideOrajta,
gezerot - "dekreti" - uredbe koje služe da se predupredi kršenje već postojećih mideOrajta zabrana,
taqanot - "pravila" - ritualni ili socijalni propisi koji se ne zasnivaju na prethodnim mideOrajta pravilima - te
minhagot - običaji.
U biblijska vremena članovi Sanhedrina nazivali su se soferim ("književnici") - stoga se rabinski praznici ustanovljeni još u biblijska vremena, kao recimo Purim, nazivaju miswa midivre soferim - zapovjed koja proističe iz riječi književnika.
Ustanovljenje javnog posta (kao Som Gedalja, Hamiša 'Asar beTevet, Ta'anit Ester, Šiv'a 'Asar beTamuz i Tiš'a beAv) ili javnog spomendana (kao Hanuka i Purim) spada u taqanot - te su, stoga, kao uostalom i svi rabinski propisi (za gezerot postoje izvjesnia ograničenja) ukidivi (djelimično ili potpuno) i promjenjljivi (mogu se olakšati ili pooštriti). - Naravno, jedina instanca ovlaštena za mijenjanje odluka Sanhedrina je Sanhedrin sam. Pod uslovom da su članovi vijeća obrazovani u jevrejskom pravu u istoj mjeri kao i članovi vijeća koje je određeno odluku donijelo, te pod uslovom da vijeće uživa isti stepen narodne podrške kao i vijeće koje je odluku donijelo - može svako sanhedrinsko vijeće vršiti reviziju odluka svojih prethodnika.
U skladu sa navedenim pretpostavkama jevrejskog prava rabinski postovi i radosni spomendani su ukidivi. - I, uistinu, prorok Zaharija (8:19) najavljuje "obraćanje" rabinski ustanovljenih postova u praznike i vesele dane:
"Ovako govori Gospod nad vojskama: Post četvrtog mjeseca (Šiv'a 'Asar beTamuz), post petog mjeseca (Tiš'a beAv), post sedmog mjeseca (Som Gedalja) i post desetog mjeseca ('Asara beTevet) biće (obratiće se) Domu Judinom na radost i veselje - u vremena posvećena i praznike. Ljubite istinu i mir."
Purim - međutim, iako je ustanovljen rabinskom taqana, nikada neće biti niti promjenjen niti ukinut - jer tako su se obavezali Jevreji onog vremena u svoje ime i u ime svih budućih generacija (Ester 9:27,28):
"I utvrdiše i primiše Jevreji na se i na sjeme svoje i na sve koji im se pridruže - da je nepromjenjljivo - da se čine (slave) ova dva dana kao što je napisano za njih, i u vrijeme svoje svake godine. I da se spominju dani ovi, i da se čine (slave) u svakom pokoljenju i pokoljenju, u svakoj porodici i porodici, u svakoj državi i državi i u svakom gradu i gradu. I ovi dani purimski neće proći među Jevrejima - i spomen njihov da neće prestati među sjemenom njihovim."
Jevrejsko pravo izdvaja praznik Purim između ostalih praznika rabinskog porijekla kao vječan - a Knjizi o Ester, po pitanju trajnosti, daje status koji imaju Tora šebihtav (Pisana Tora) i propisi Tora Šebe'al pe (Usmene Tore) - koji su, budući božanskog porijekla, nepromjenjljivi i neukidivi (Rambam, Mišne Tora, Hilhot Megila 2:19)
"Sve knjige proroka (II dio Biblije) i svi Spisi (III dio Biblije) biće ukinuti u vrijeme Mesije - ali ne i Megilat Ester (Knjiga o Esteri - inače dio Spisa - trećeg dijela Biblije) koja ostaje zauvijek, kao Pet knjiga Tore (I dio Biblije) i kao propisi usmene Tore - koji nikada neće biti ukinuti. I unatoč činjenici da će sjećanje na tegobe biti ukinuto - kao što je rečeno: "Jer zaboravljenim bjehu tegobe prvotne" (Isaija 65:16) dani Purima neće biti ukinuti - kao što je rečeno: " I ovi dani purimski neće proći među Jevrejima - i spomen njihov da neće prestati međ sjemenom njihovim" (Ester 9:28)."
Ime Praznika Purim - "Ždrijebovi", u samoj je megila (Ester 9:24,26) povezano sa Hamanovim lakonskim bacenjem ždrijeba u cilju određivanja dana u koji bi trebali biti pogubljeni svi Jevreji:
"Jer Haman sin Hemdate Agagejca neprijatelj svih Jevreja smisli za Jevreje da ih istrijebi - I BACI PUR - A TO JE ŽDRIJEB - da ih potre i istrijebi… Stoga nazvaše ove dane Purim (Ždrijebovi) - zbog ždrijeba i zbog svih riječi ove poslanice i zbog onog što vidješe i što im se desi."
Davanjem ovakvog imena upravo Prazniku božanske intervencije u vlastitoj Istoriji Jevreji, na ciničan način, podvlače svoju osvjedočenost da Svijetom ne upravlja slučaj - nego Onaj Koji Je Bio, Koji Će Biti i Koji Jeste.
