Prikaz Knjige Pinkas Jehudej Jugoslavia

»PINKAS JEHUDEJ JUGOSLAVIA«
Leksikon jugoslovenskog jevrejstva na srpsko-hrvatskom jeziku Na ovogodišnjoj Konferenciji opština u Savezu jcvrejskih opština je doneta odluka da se ovo defo prevede na srpsko-hrvatski jezik i izda u zemlji. Povodom toga je redaktor Cvi Loker iz Jerusalima poslao Savezu neka preihodna obaveštenja koja u celosti objavljujemo:
Odluka o pisanju Pinkasa doneta je u proleće 1982. na zajedničkoj sednici Uprave Jad vašema i predstavnika Hitahdut olej Jugoslavije u Jerusalimu. Redakcija je poverena Cviju Lokeru, uz tehničku saradnju Mirjam Steiner-Aviezer. Prikupljanju dokumenitarnog materijala mnogo je doiprinela arhiva Hitahduta, koja se nalaziila u privatnom stanu Etelke i pok. Jakira Eventova u Haifi. Oni su oboje svesrdno sarađivali sa uredništvom iz njihovog stana. Postepeno je istorijska građa prenesena u Jerusalim, gde je 1986. godine pod imenom »Arhiva Eventov« smeštena u okviru Centralnog Arhiva za Istoriju jevrejskog naroda, u zgradi Sprinzak na Kampusu Givat Ram u Jerusalimu.
No, ipak, bez stalne i svesrdne saradnje sa autorima iz Jugoslavije, Pinkas ne bi mogao da se ostvari, bar ne u željenom, sadašnjem obliku. U prvom redu Jevrejski istorijski muzej i Savez dali su punu podršku. Naročito valja spomenuti veoma korisnu saradnju sa Pavlom Šosbergerom na podacima o Novom Sadu i drugim vojvođanskim mestima. Ženi Lebl se izdašno služila arhivskim podacima iz starog kraja. Ona je autor svih odrednica o Srbiji i Makedoniji. Sličnu pomoć su pružili Jakov Maestro, za bosanske opštine, i Joža Milhofer i Branko Grosman za slavonsko-hrvatske opštine, koje su njima zavi¬čajne ili bliske. Miijam se dopisivala s Mariborom i Ljubljanom čime je obogaćeno naše znanje o tim krajevima, pa su i ostali saradnici slično postupali. Od 18 saradnika, četvorica ih je iz Jugoslavije: Dr Dušan Kečkemet (Split), dr Bernard Stulli (Dubrovnik); prof. dr Teodor Kovač (Stara Kanjiža) i Magda Bošan-Simin (Stara Moravica). Kao što je vidljivo, radi se, u znatnoj meri, o zajedničkom izraelsko-jugoslovenskom poduhvatu.
U knjizi je obrađena istorija i sudbina 120 jevrejskih opština, s naročitim osvrtom na njihovu društvenu i kulturnu delatnost do nacističke invazije i genocida. Posvećena je pažnja verskom i umetničkom stvaralaštvu i radu. Cionistička i sportska nastojanja su takođe obuhvaćeni. Omiadinskim grupama posvećena je posebna pažnja.
Pored leiksikografskog prikaza pojedinih zajednica, delo sadrži kratak opis pedeset sabirnih, tranzitnih i koncentracionih logora i stratišta. Holokaust ]e opisan sažeto u svakoj odrednici.

U knjizi je objavljen i napis poznatog etnografa i muzeologa, Zusje Efrona, o umetnosti među jugoslovenskim Jevrejima, s izvesnim brojem ilustracija. Na taj način biće udovoljeno više puta izraženim žeIjama da se bolje upozna umetnost jugoslovenskih Jevreja.
Treba naglasiti da su sada već na žalost pokojni Josef Lador (Željko Lederer) i Cvi Loker, posvetili brigu tome da po mogućstvu sve zagrebačke međuratne edicije budu zabeležene u Pinkasu na kraju odrednice »Zagreb«. Tako se došlo do dvadeset i četiri izdavača jevrejskog štiva!
Kako posebna tako i opšta bibliografija, obuhvataju jugoslovensku jevrejsku štamipu i knijige, a istovremeno i inostranu relevantnu literaturu. Moiže se verovati da će to biti od pomoći za sve buduće istraživače i čitaoce.
Indeks imena i mesta je na hebrejskom, ali će indeks mesta latinicom omogućiti snalaženje i onima koji nedovoljno vladaju ivritom. U svakom slučaju, prevod na srpsko-hrvatski jezik će definitivno rešiti tu poteškoću.
Od Jad vašemovih sličnih izdanja već se prevodi holandski Pinkas, a po svoj prilici će i nemački Pinkas biti preveden na nemački jezik. Većna je prijatno saznanje za sve saradnike a i čitaoce da će Pinkas Jugoslavija biti među prvim dostupan široj čitalačko] publici.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License