Predgovor Knjige Sabirni Logor Dakovo

PREDGOVOR
U sklopu projekta »Jugoslaveni u fašističkim zatvorima, zarobljeničkim i koncentracionim logorima, i pokretima otpora evropskih zemalja u vrijeme drugog svjetskog rata« integralno je obrađen kao nezaobilazan segment i historijat Sabirnog logora Đakovo.
Istraživački rad u smislu novijih i potpunijih spoznaja vezanih za pitanja nastanka, trajanja i likvidacije Sabirnog logora u Dakovu imao je za cilj kompleksno popuniti praznine i odgonetnuti nejasnoće u dosadašnjim uglavnom fragmentarnim i rjeđe cjelovitim interpretacijama na istu temu. Naročito je rad na spoznajom proširenju osnovnih faktografskih postavki dao potpuniji doprinos rješenju problema vezanih za historijat đakovačkog sabirnog logora.
S namjerom da se otkrije neistraženo, uklone nejasnoće i popune praznine te studiozno proširi fundamentalna znanstvena osnova, koncipirana su orijentaciona pitanja koja su bila od suštinskog značenja za utvrđivanje cjelokupnog sadržaja i cilja istraživanja. Kako je sadržaj tih pitanja kronološkim redoshjedom pratio kontinuitet logorskog postojanja od trenutka osnivanja pa do časa hkvidacije, možemo reći da je u tom pravcu išla i obrada cjelokupnog sadržaja teme.
Sadržaj istraživanja na zadanu temu problemskim redom obuhvaćao je sistematski obrađene podatke o pitanjima općih (pred) uslova vezanim za nastanak i trajanje logora, u okviru kojih je postupnim slijedom događaja utvrđen: vremenski raspon njegovog trajanja, vjerno prezentiran proces etapne deportacije interniraca u fazi konstituiranja logora i kasnije, što je moguće tačnije utvrđen broj zatočenika Sabirnog logora, određeno topografsko porijeklo i nacionalnokonfesionalna isključivost zatočenika, učinjen pokušaj ilustrativne prezentacije zdravstvenog i općeg stanja logorašica i djece te bitnih životnih prilika u logoru, proučen teror i realno prikazano mjesto, vrijeme i način njegova rasformiranja u smislu fizičke likvidacije zatočenika.
S namjerom da se ne ostavi niti jedno od ovih pitanja nedorečenim učinjen je pokušaj da se utvrdi cilj istraživanja s osnovnim zadatkom: u kojoj su mjeri opći (pred) uslovi i osnovne pretpostavke omogućili njegov nastanak i prouzrokovale njegov kraj, te spoznati osnovne životne karakteristike logorskog režima za sve vrijeme njegovog trajanja i konstatirati u kojoj je mjeri postojanje logora ispunilo svrhu svoje namjene s aspekta ustaške rasističke misli. Realizacijom tih zadataka ostvareni su argumenti kroz koje se potvrdilo da je kompleksno i sistematski organiziran teror nad rasno proskribiranim jevrejskim stanovništvom, u slučaju Sabirnog logora u Đakovu, bio u duhu proklamirane rasističke politike ustaša.
Cjelovita tema u fazama obrade obuhvaćala je radne segmente u domenu teoretske i terenske vrsti istraživanja.
Osnovni uslov da se pristupi stručnoj obradi teme, što je konačno utjecalo na pretpostavku da rad i nastane, bilo je upoznavanje s parcijalnom i rjeđe cjelovitom obradom te problematike iz prikupljene relevantne hterature, kao i otkrivanje i pronalaženje pisanih ili usmenih informacija u vidu sjećanja, evociranja i svjedočenja preživjelih ih upućenih u istraživanje terora, a u okviru autentične memorijalne građe koja se odnosi na historijat Sabirnog logora. Dalji istraživački rad sastojao se u pronalaženju dokumentarnih izvora iz arhivskih fondova i radi kompletnijeg ne samo teoretskog nego i vizuelnoanalitičkog uvoda u problematiku, uviđanju mjesta na kojemu je logor postojao.
Osnovni problem istraživanja bio je sadržan u činjenici da je relativno brojna izvorna građa smještajno dislocirana u depoima raznih arhivskih i muzejskih ustanova što je otežavalo njeno pronalaženje. Za memorijalna svjedočanstva možemo reći da su na osnovu upoređivanja s rukopisom, izuzev priloženih sjećanja, u izvjesnim slučajevima neprovjerene vjerodostojnosti otežavala studioznu obradu teme o svim pojedinačnim pitanjima pa tako i cjelovito.
Rad na zadanoj temi, dakle, obuhvaćao je pronalaženje, prikupljanje, sistematizaciju i obradu kompletne relevantne literature, memorijalne građe i svih dostupnih dokumentacijskih izvora korištenih iz nacionalnih arhiva i depoa muzejskih ustanova.
Rezultati dosadašnjih istraživanja u okviru ove teme, mada evidentni, kreću se u okvirima parcijalno obrađene problematike, a samo djelimice kompletne obrade postavljene zadaće kako u odnosu na arhivsku građu tako i na literaturu iz domena terora i genocida o đakovačkom sabirnom logoru. To se prije svega odnosi na izdanja Saveza jevrejskih opština Jugoslavije (Spomenica 19191969, Beograd, bez god. izdanja; Sjećanja Jevreja na logor Jasenovac, Beograd, 1972; Zločini fašističkih okupatora i njihovih pomagača protiv Jevreja u Jugoslaviji, Beograd, 1952) koja u cijelosti tretiraju tematiku stradanja Jevreja u toku drugog svjetskog rata s parcijalnim ih uopćenim faktografskim prikazima na postojanje Sabirnog logora za žene i djecu u Đakovu.
Za radove eminentnih istraživača, koji su kompleksno obrađivali teror i genocid u koncentracionim i radnim logorima na tlu NDH, može se također reći da pružaju samo djelimična i nepotpuna objašnjenja vezana za zbivanja i događaje u istoimenom logoru (npr. Mirko Peršen, Ustaški logori, Zagreb, Stvarnost, 1966).
Poseban akcenat i osvrt treba staviti na djela koja su uvehko doprinijela pisanju ovoga rada i koja u cijelosti tretiraju tematsku problematiku.
Prvi pravi osvrt u vidu stručno napisanog članka o Sabirnom logoru u Đakovu dao je dr. Pavle Vinski u elaboratu »O progonima Židova okruga Osijek« (Depo znanstvene dokumentacije Centra za povijest Slavonije i Baranje, Slavonski Brod) napisanom neposredno nakon završetka rata. S namjerom da prikaže nedjela okupatora i kolaboracionistički mu sklonih formacija, u sadržajno bogatom ali narativno interpretiranom radu, autor je skicirao temeljni faktografski postav za daljnja znanstvena istraživanja na zadanu temu.
Od radova koje ne bismo smjeli zaobići ni u kvantitativnom, po broju vrijednih podataka, niti u kvalitativnom smislu, po ostavljenom utisku, možemo navesti rad Avrama Pinte (Jedinstveno groblje logorskih žrtava u Đakovu Jugoslavija, Sarajevo, Jevrejska opština, 1980). Skica za prikaz rada podliježe utisku da je autor pisao djelo pod impresijama nacionalnog osjećanja, primjenjujući isključivo literarno-narativni stil interpretacije. O radu se mogu izreći pohvale za uloženi trud na prikupljanju vrijednog broja podataka, među kojima se značajem ističe spisak žrtava fašističkog terora sahranjenih na jevrejskom groblju u Đakovu. Ovom djelu prethodio je koautorski rad Avrama i Davida Pinte (Dokumenti o stradanjima Jevreja u logorima NDH, Sarajevo, Jevrejska opština, 1972) koji obiluje relevantnim autentienim podacima kao što je npr. Okružnica br. 1 Uprave Sabirnog logora u Đakovu.
Cjelovitosti ovog rada znanstvenoistraživačkim rezultatima naročito su pridonijela djela Narcise Lengel-Krizman (Prilog proučavanju terora u tzv. NDH: Ženski sabirni logori 1941—1942. godine, Povijesni prilozi, 4(1), 1985, Zagreb, IHRPH) i Zorana Vasilievića (Sabirni logor Đakovo, Zbornik CDISB, 22(1), 1985, Slav. Brod, CDISB). Bogatstvo podataka koji oni nose omogućili su temeljitiji pristup temi u smislu upotpunjavanja postojećeg i unošenja novootkrivenog.
Osnovu bogate građe korištene u ovom radu čine arhivski izvori. Po važnosti i obimu to su prije svega građa Arhiva Jevrejskog istorijskog muzeja u Beogradu, zatim izvorna dokumentacija korištena iz Arhiva Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu, kao i građa Arhiva Hrvatske također u Zagrebu. Od arhivskih ustanova na području Slavonije korišteni su dokumenti iz Arhiva Biskupske kancelarije u Đakovu i depoa znanstvene dokumentacije Centra za povijest Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu.
Literatura i dokumentarna građa kvahtativno je proširena nizom članaka i priloga memoarskog karaktera, a svojim značajem ovom radu doprinose pisanom riječju priložena sjećanja Samuela Grinvalda, Vlade Salzbergera, Bjanke (rođ. Levi) Auslender i Vere Uglješić rođ. Papo Estera.
Zajedničkim usklađivanjem i anahzom korištene literature, važnih znanstvenoistraživačkih rezultata, navedene dokumentarne građe iz depoa arhivskih i muzejskih ustanova, kao i članaka izrazito memoarskog karaktera učinjen je pokušaj da se sintezom ostvari konstruktivna nadgradnja poznate, ali nedovoljno istražene osnove na temu Sabirni logor Đakovo.
Mada se dosta učinilo na otkrivanju, upoznavanju i obradi značajnih dokumenata u arhivskim fondovima, kao najvažnijeg izvora po nastanak rada, zbog dislociranosti građe i kronološke podijeljenosti odgovori na pojedina pitanja ostali su nedorečeni ili svojom preciznošću ne zadovoljavaju kriterij potpune tačnosti, naročito kada je u pitanju egzaktna interpretacija brojnog stanja interniraca. S tog aspekta treba promatrati njegove realne vrijednosti i objektivno sagledati popratne negativnosti.
Ovaj rad ima jasan cilj i širi doprinos. Trebao bi da u prvom redu posluži istraživačima genocidnog terora, ali kako širina namjene pruža dostupnost proučavanja svim zainteresiranim pojedincima, kao korisna i zanimljiva knjiga može da nađe mjesto i među širom čitalačkom publikom. U širem kontekstu rad treba da doprinese cjelovitijem proučavanju koncentracionih i radnih logora u NDH što u nizu ostalih doprinosa daje temeljitu i integralnu spoznaju o fašističkom teroru na teritoriji Jugoslavije. Sabirni logor Đakovo, kao mjesto internacije uglavnom židovskih i manjim dijelom srpskih žena i djece, osnovan je početkom decembra 1941. godine, a rasformiran postupnom evakuacijom zatočenika u toku juna i jula 1942. godine.
Organizaciju i karakteristike logorskog režima za sve vrijeme njegovog trajanja odnos prema zatočenicima i djeci, zdravstveno-higijenski nivo i opće životne prilike u logorurješavala je njegova unutrašnja uprava. Karakter tih mjera, međutim, bio je uvjetovan činjenicom da je unutrašnju upravu logora u prvom periodu njegovog trajanja organizirala i vršila Židovska vjeroispovijedna općina u Osijeku, da bi zatim privremenu logorsku upravu od Židovske općine pod neposrednu kontrolu preuzela Ustaška obrana.
U tom kontekstu sadržaj rada prati tragičnu sudbinu Sabirnog logora Đakovo. Autor

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License