Jevreji koji su dati na materijalno izdržavanje Jevrejske opštine u Prištini imali su sreću da je u to vreme bio rabin, a ujedno isekretar Jevrejske opštine Josif Levi, cenjen kao vrlo pametan, iskren i moralan čovek, ne samo među svojim sunarodnicima, već i svim poštenim ljudima tadašnje Prištine. Zahvaljujući njegovoj snalažljivosti i upornosti, a u prvom redu njegovoj hrabrostifvelikj želji da u nevolji pomogne svom narodu, spašeno je mnogo ljudi sigurne smrti.
Josif Levi je kao rabin bio obavezan da albanskim vlastima dostavlja podatke umrlih, rođenih i venčanih. To mu je omogućilo da uspostavi kontakt sa sekretarom prefekture Prenk Ulijem koji je bio rodom iz Skadra, ali je pre rata živeo kao politički emigrant iz Albanije u Valjevu, jer je bio protivnik kralja Mehmeda Zogua. Imao je toliko hrabrosti da mu se obrati, kako bi mu ovaj pomogao da jevrejske izbeglice prebaci u Albaniju jer u Prištini nemaju od čega da žive. Sekretar Kvislinške opštine Uli Prenk mu je predložio, da, na osnovu izjava dvaju svedoka, Jevrejska opština izda izbeglicama uverenja na osnovu kojih će im on izdati legitima cije, pa će na taj način moći da odu u Albaniju, u kojoj su Italijani tolerantni prema Jevrejima. Ova ideja je krunisana uspehom, jer su dobijene 52 legitimacije na osnovu kojih su Jevreji prešli u Albaniju. Zahvaljujući tome, svi su preživeli strahote drugog svetskog rata.
U posleratnim godinama Josif Levi je saznao da je Prenk Uli radio kao sekretar fašističke opštine po zadatku Komunističke partije Albanije i Komunističke partije Jugoslavije.
Kada mu je Prenk Uli izdao 52 legitimacije, saopštio mu je da ukoliko slučajno bude imao nekih neprilika, neka slobodno izjavi da mu ih je on izdao. Tadašnji predsednik fašističke opštine - Perfekturre je jednom prilikom pozvao Josifa Levia da bi ga upitao odakle mu legitimacije. On mu je odgovorio da ih je dobio od Prenk Ulia. Predsednik je pozvao i Prenka u kancelariju. Raspravljali su na šiptarskom jeziku, a potom je Prenk rekao Josifu da je slobodan i da može da ide.
Maja 1942. godine, bez znanja italijanskih okupacionih vlasti, svi muški Jereji od 15 do 65 godina konfinirani su u Berat u Albaniji. Konfinacijom je isključivo rukovodila prefektura iz Prištine, odnosno njen načelnik albanske policije Kemaji, poznat još od pre rata kao špijun koji je radio za Tursku. Inicijatori ove konfinacije bili su Šiptari okupljeni u Kosovskom komitetu. Cilj ove akcije, pored ostalog, bio je da se Jevreji uklone, a da se njihova preostala imovina opljačka, a kuće oduzmu.
.
Mlađi i zdraviji Jevreji koji su bili konfinirani u Beratu i Kavaji, kapitulacijom Italije 1943. godine odlaze u albanske partizane. To su bili Jakov Bahar, sada penzioner u Beogradu, inače nosilac nekoliko albanskih odlikovanja i spomenice, potom Albert Josifović, koji je penzionisan kao potpukovnik JNA (bio je lekar). I on je nosilac mnogih albanskih odlikovanja i spomenice. Zatim Jakov Haimović koji je poginuo kao albanski partizan, te Josif Konforti. S njima je bio i Moša Ruben iz Kosovske Mitrovice.
Aprila 1944. godine šiptarski fašisti iz Prištine i Kosovske Mitrovice, obučeni u nemačke uniforme pohapsili su u Albaniji veći broj Jevreja koji su bili ucenjeni na 25.000 albanskih napoleona ili 1.000 napoleona u zlatu. Zahvaljujući nekim naprednim Albancima iz okoline kao i iz Skadra, kao i prodaji nakita i drugih vrednosti, prikupljeno je 5.000 napoleona pa su tako Jevreji pušteni iz zatvora, uz garanciju kada se vrate u Prištinu, da im predaju ostatak novca. Ovom prilikom su fašisti ubili Davida Mandila, piljara iz Prištine. Ovde se radilo o čistoj privatnoj pljački od strane Šiptara iz Prištine i Kosovske Mitrovice i jednog nemačkog oficira.
Neophodno je istaći, da je od prvih proganjanja Jevreja, prvih pljački, pa sve do konfinacije i docnije internacije u koncentracioni logor Bergen-Belzen, glavni inicijator bio fašistički Kosovski komitet u kome su bili Ali Šasivari, Husein Priština (koji je bio prvi predsednik opštine u Prištini 1941. godine, a kasnije 1944. perfekt), zatim Tahir Kolđinu, Rušit Mehmeti, Maljuš Karakosova i Sadik Galimuni. Ovaj Komitet je imao svoju ulogu i 13/14. maja 1944. godine kada je 21. SS-divizija "Skenderbeg" blokirala sve jevrejske kuće u Prištini.
Pomoc Sunarodnicima