IZRAEL PRIPREMA ODGOVOR NA ISHOD PALESTINSKIH IZBORA
ODBRANA GRANICA KLJUČ BEZBEDNOSTI
Na Bliskom istoku su demokratski procesi u prodoru. Posle izbora u Iraku, u Izraelu i na palestinskim teritorijama ova osnova demokratije je na proveri. Kakve šanse imaju malene glasačke kuglice naspram asasinske tradicije istoka? Samoubilački eskadroni u talasima ubijaju slučajne prolaznike na ulicama. Druga strana demonstrira visoku tehnologiju u nameri da umanji kolateralnu štetu. U kakvom mi to svetu živimo i kuda nas sve to vodi? Svi su željni nekog autoritativnog, ako ne umirujućeg tumačenja, a njega kao da nema na pomolu.
Na raznim forumima u Izraelu domaći političari, generali i mnogi stručnajci iz sveta iznose svoje vidjenje političkog rešenja bliskoistočnog problema. Na šestoj konferenciji Interdisciplinarnog centra u Hercliji ovih dana iznosi se čitav niz ideja za trasiranje puta ka miru.
Prvi čovek Kadime, Ehud Olmert, učvršćuje svoj položaj u partiji i vladi. Sa svojim najbližim saradnikom, novim ministrom spoljnih poslova Izraela, Cipi Livni, nedvosmisleno se deklarisao za put koji su trasirali Arijel Saron i američki predsednik Džordž Buš, na soluciju dve države, Izraela i Palestine. Nakon palestinskih parlamentarnih izbora biće jasnije kojim putem Izrael treba da ide da bi osigurao svoj opstanak. On je za pregovore sa Palestinskom autonomijom Mahmuda Abasa, ukoliko ostane na vlasti i uspe da razoruža paramilitarne palestinske frakcije. Stepen daljeg povlačenja zavisi od tog preduslova. Dobar deo Zapadne obale bio bi prepušten Palestincima, ali nikako do granica iz 1967. Olmert je dodao da će se palestinske izbeglice i njihovi potomci moći vratiti samo na deo koji će pripasti budućoj palestinskoj državi. Pozvao je Palestince da glasaju za Fatah i da se opredele za solucije dve odvojene države koje će ekonomski saradjivati.
I Benjamin Netanijahu je govorio u Hercliji. Izneo je program stranke Likud i podvukao je da je i on za pregovore sa Palestincima, ali je naglasio da su najvažnije bezbedne granice Izraela. Optuzio je Kadimu da je spremna da ustupi Palestincima 90 odsto teritorije Zapadne obale. Njegov savetnik, dr Dore Gold, podvukao je da i Rezolucija SB 242 kaže da Izrael treba da se povuče na granice koje su "sigurne i odbranjive". Imajući to u vidu, Izrael treba da zadrži Golan, Dolinu Jordana, deo Judejske pustinje, jevrejska naselja u Judeji i Samariji, Guš Dan, planine oko aerodroma Ben Gurion. Jedinstveni i nepodeljeni Jerusalim treba da pripadne jevrejskoj državi. Desno krilo Likuda je jasnije: ne treba pregovarati sa Palestincima, niti im prepustiti oslobodjene zemlje.
Laburistički vodja Amir Perec sugeriše delimično povlačenje sa arapskih teritorija oko Jerusalima. Laburisti prvi put otvoreno potvrdjuju da je većina članstva za delimičnu podelu Jerusalima. "Spremni smo da predamo Arapima okolna naselja u cilju jačanja jevrejskog većinskog Jerusalima". Za ovu platformu laburista, član Kneseta, Juval Steinic, kaže da će samo ohrabriti teroriste Hamasa i Tanzima da raketiraju jevrejske četvrti.
Pored platformi tri vodeće stranke Izraela, u transformaciji su i manje partije koje formiraju svoj pogram.
Uzi Dajan, donedavno predsednik Cionističkog sindikata, bio je godinama savetnik za bezbednost Ehuda Baraka i Arijela Šarona. Ovih dana je osnovao sopstvenu stranku, Tafnit, koja zagovara preokret. Posle izbora, Kadima će krenuti u povlačenje, kaže Dajan, i to je loše. Put mira je mrtav i to svi znaju. "Mi pojma nemamo kuda nas vode", dodaje general, misleći na činovnike Kadime, Likuda i Avoda. I Dajan podseća da su odbranjive granice uslov sigurnosti Izraela.
Prema predlogu Uzi Dajana palestinski Arapi treba da se organizuju u četiri regiona: u centralnom delu Samarije, oko Jerihona, Judejske pustinje i Gaze. Izrael treba da obezbedi Arapima slobodno kretanje iz jedne u druge enklave. Dolina Jordana bila bi tampon zona izmedju arapskog sveta i izraelske države.
Nakon povlačenja na granice koje odredjuje zid odvajanja, on će postati de facto granica Izraela prema arapskim teritorijama, koje se neće menjati dok druga strana ne bude postala partner za razgovor o istinskom miru.
Dajan je svestan da je ovaj plan teško svarljiv za Evropsku uniju, pa čak i za Sjedinjene Države, ali je to najvise što Izrael može da ponudi u trenutnoj situaciji.
Zauzvrat, za delimično povlačenje, Izrael očekuje da bude nagradjen statusom najbližeg partnera Sjedinjenih Država, posle NATO.
General Dajan nije mogao da ne pomene da u svim vodećim partijama Izraela rukovode civili. Naglasio je da će u nadolazeće vreme Izrael zahtevati snažno vojno rukovodstvo. Pre svega je imao na umu iransku pretnju. Za Izrael ona je zastrašujuća realnost. Jevrejska država se zalaže za medjunarodne ekonomske sankcije protiv Irana. Ako one ne budu sprovedene, moraće se ozbilno razmotriti vojna opcija.
DANAS, januar 2006