Nis

Jevrejska opština Niš

JEVREJSKA ZAJEDNICA NIŠA U PROŠLOSTI

JEVREJSKA OPŠTINA NIŠ POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA

SINAGOGE U NIŠU

GROBLJA U NIŠU

JEVREJSKE PORODICE NIŠA

KONCENTRACIONI LOGOR "CRVENI KRST" NIŠ, ANHALTERLAGER NISCH

"AKO NEKO PITA ZA NAS ..."

NIŠ NA STARIM FOTOGRAFIJAMA

1941-1945 NIŠ

SUSRET U IZRAELU 1 Piše Jasna Ćirić

SUSRET U IZRAELU 2 Piše Jasna Ćirić

SUSRET U IZRAELU 3 Piše Jasna Ćirić

NOVOSTI IZ NIŠA

Mahala na jevrejskom groblju

jasna.jpg Vilhelm-Vili Vajs SRPSKA IMENA - ULAZNICA ZA ŽIVOT

jasna.jpg ŽIVOT JE BIO LUTRIJA

O NIŠKOJ JEVREJSKOJ ZAJEDNICI - NAPISAO RABIN AVRAM DANITI

IMALI SU SVOJU MAHALU, ŠKOLU, SINAGOGU SEĆANJA NA NIŠKE JEVREJE – 17. FEBRUAR 1942. GOD

DOKUMENTA U VEZI POSTUPAKA NEMAČKIH I NEDIĆEVSKIH VLASTI PREMA JEVREJIMA U NIŠU 1941. g.

STRADANJA JEVREJA I CIGANA U NIŠU 1941-1943. Jovan Zlatić

”Ovim rešenjem “razrešeni su od dužnosti” Bukiš Geršon, ekonom Gradskog poglavarstva; Mandilović
Nahman, činovnik Uprave trošarine; Harovan Aron, stražar Uprave trošarine; Latifović Trajko,
malbaša Gradskog poglavarstva; Hajrić Salija, malbaša; Salijević Jašar, malbaša; Zekić Gane,
malbaša; Eminović Arif, malbaša; Agušević Mustafa, malbaša; Ajdinović Salija, služitelj Tehničkog
odeljenja; Asanović Šefket, čistač; Kurtić Nezir, čistač; Salijević Numer, čistač; Bajramović Meda, čistač;
Alijević Džema, pozivar; Salijević Ašim, pozivar; Suljić Mustafa, pozivar; Osmanović Jašar, čistač
dnevničar. Rešenje broj 28199 od 10. 6. 1941.” Arhiv grada Niša.

“Meseca februara 1942. godine odveden sam od strane Feldžandarmerije oko četiri
sata izjutra zajedno sa oko 25 mojih sunarodnika (Cigana) kamionom na mesto
zvano Bubanj. Po našem dolasku dobili smo od Nemaca ašove i krampove, pa smo
čekali do 6 časova, a tada su počeli da pristižu kamioni sa Jevrejima. Kad bi kamion
stigao, Nemci su izvodili iz njega po 12 lica, pa ako su bila nešto bolje odevena,
svlačili ih i potom odvodili na jedno 30-40 metara od kamiona. Tu bi ih poređali
leđima okrenutim Nemcima koji treba da ih streljaju. Na 6 metara daljine od žrtava,
stojali su oko 12 Nemaca i na dati znak pucali u potiljak žrtava. Pošto je posao
završen sa prvom dvanaestoricom, Nemci su dovodili drugih 12. Tako je to išlo celog
dana, sve do 4 časa po podne, tako da je celog dana streljano 1000 osoba. Sva
streljana lica bili su Jevreji, a među njima i dve žene i oko 12 dečaka između 12-13
godina” (Svedok Medo Omerović, streljanje 17. februara 1942).

“Kad su streljali decu, jedan dečak od 14 godina kleknuo je pre nego što će da ga
streljaju, sklopio ruke i molio – Bitte!, no i on je streljan sa ostalom decom” (Svedok
Anedži Kurtić, streljanje 17. februara 1942).

JEVREJI ZATOČENICI LOGORA CRVENI KRST ZORAN MILENTIJEVIĆ

Nebojša Ozimić- Jevreji i Srbi

ДАНИ ИЗРАЕЛСКОГ ФИЛМА У НИШУ ОД 28.ДО 29.4.2010. ГОДИНЕ

ĆIR MOŠA ABENŠAAM ILI ISTORIJA O TOME: KAKO JE ĆIR MOŠA IZGUBIO JEDNU SVOJU POVLASTICU - STEVAN SREMAC

AUSTROUGARSKI VOJNICI SAHRANJENI NA NIŠKOM JEVREJSKOM GROBLJU 1914-1918

Niš, aprila 1941. godine:

Prvih dana okupacije predsednik niške opštine Dragutin Živković je potpisao “Rešenje na osnovu Uredbe i naredbe vojnog zapovednika u Srbiji o jevrejima i ciganima, a u vezi § 4. iste Uredbe da se dole označeni službenici razreše odmah od dužnosti”. Tri službenika Jevreja i petnaest Roma (“služitelja Tehničkog odeljenja”) izbačeno je s posla.

Ovim rešenjem “razrešeni su od dužnosti” Bukiš Geršon, ekonom Gradskog poglavarstva; Mandilović Nahman, činovnik Uprave trošarine; Harovan Aron, stražar Uprave trošarine; Latifović Trajko, malbaša Gradskog poglavarstva; Hajrić Salija, malbaša; Salijević Jašar, malbaša; Zekić Gane, malbaša; Eminović Arif, malbaša; Agušević Mustafa, malbaša; Ajdinović Salija, služitelj Tehničkog odeljenja; Asanović Šefket, čistač; Kurtić Nezir, čistač; Salijević Numer, čistač; Bajramović Meda, čistač; Alijević Džema, pozivar; Salijević Ašim, pozivar; Suljić Mustafa, pozivar; Osmanović Jašar, čistač dnevničar. Rešenje broj 28199 od 10. 6. 1941. Arhiv grada Niša

Svedočenje:

“Meseca februara 1942. godine odveden sam od strane Feldžandarmerije oko četiri sata izjutra zajedno sa oko 25 mojih sunarodnika (Cigana) kamionom na mesto
zvano Bubanj. Po našem dolasku dobili smo od Nemaca ašove i krampove, pa smo čekali do 6 časova, a tada su počeli da pristižu kamioni sa Jevrejima. Kad bi kamion stigao, Nemci su izvodili iz njega po 12 lica, pa ako su bila nešto bolje odevena, svlačili ih i potom odvodili na jedno 30-40 metara od kamiona. Tu bi ih poređali leđima okrenutim Nemcima koji treba da ih streljaju. Na 6 metara daljine od žrtava, stojali su oko 12 Nemaca i na dati znak pucali u potiljak žrtava. Pošto je posao završen sa prvom dvanaestoricom, Nemci su dovodili drugih 12. Tako je to išlo celog dana, sve do 4 časa po podne, tako da je celog dana streljano 1000 osoba. Sva streljana lica bili su Jevreji, a među njima i dve žene i oko 12 dečaka između 12-13 godina” (Svedok Medo Omerović, streljanje 17. februara 1942)

BlinkListblogmarksdel.icio.usdiggFarkfeedmelinksFurlLinkaGoGoNewsVineNetvouzRedditYahooMyWebFacebook

nis
Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License