Ivan Ninić
NEDVOSMISLENE NAMERE IRANA
Kada vas u vestima svakodnevno bombarduju zlokobnim izjavama predsednika Irana, Mahmuda Ahmedinedzada, ma koliko pokusavali da to ne shvatite ozbiljno, u svest se uvlaci klica straha koja polako razara coveciji organizam iznutra.
Kolumnista Washington Posta, Carls Krauthamer u jedniom svom nedavnom tekstu formulisao je pravu dimenziju pretnji celnika danasnjeg iransakog rezima. On smatra da gresimo ako mislimo da su te izjave predimenzionirane i podseca nas na izvesne istorijske paralele.
Kada se nesto desi prvi put u istoriji, pise Krauthamer, ne osecamo uvek pravi smisao dogadjaja. Tako su, 70. i 135. godine nase ere, Rimljani brutalno ugusili jevrejski ustanak u Judeji, unistili Jerusalim, a posledica toga je da 2.000 godina Jevreji zive u ropstvu i lutanju.
Posle dva milenija, kada Jevreji ponovo zive u svojoj zemlji, gde ih ima vise nego u bilo kojoj drugoj drzavi na svetu, ukljucujuci i Ameriku, neko im preti da ce biti eliminisani sa zemljine kugle. Danas u Izraelu ima 5, 600.000 Jevreja. Da li onaj ko je izgovorio pretnju moze da se strpi da se nakupi 6, 000.000 Jevreja ovde, pa da postigne nacisticke rezultate, ili ce ga nestrpljenje naterati da Hitler ostane neprevazidjen?
Nakon Holokausta u Evropi jedina dva centra jevrejstva su ostala Amerika i Izrael. Vode se neprekidne rasprave o tome u kojoj se od te dve zemlje nalazi pravi centar moci i kulture judaizma. Jevreji su i ovde i tamo, ali izraelski Jevreji se razlikuju po mnogocemu od onih u dijaspori. Izrael je uporan u tome da dokaze da je ovde centar celokupnog jevrejstva, a ne Vavilon danasnjice u vidu Sjedinjenih Drzava. Izraelci su uspeli da ostvare nesto jedinstveno u svetu: oziveli su mrtvi jezik, sto nije uspelo ni Svetom rimskom carstvu u tako sirokom drustvenom rasponu.
U dijaspori, za dve hiljade godina lutanja, Jevreji su stekli moc instinktivnog balansiranja radi prezivljavanja. Ako su ih gonili iz Spanije, nasli su utociste u Turskoj, ako su ih ubijali u Rajnskoj oblasti, potrazili su spas u prostrantvu Istocne Evrope.
Medjutim, Hitler je ucinio kraj iluziji o mogucnosti takvog opstanka. Napravio je plan o definitivnom resenju jevrejskog pitanja i sprovodio ga poznatom nemackom efikasnoscu. Moderna tehnologija mu je pomogla u tome.
U nasem racionalnom, pa i instinktivnom svetu postoje protivrecnosti i paradoksi. Ko je mogao da pretpostavi da ce tri godine nakom Drugog svetskog rata iz pepela i krvi 1948. godine da vaskrsne Jevrejska drzava?
Ali, vrag ne miruje. Zahvaljujuci Crvenoj armiji, iscezlo Hitlerovo telo vaskrslo je u Teheranu. Tome je doprinela magicna cifra od 6 miliona. Uskoro ce biti toliko Jevreja na jednom mestu, u tankom pojasu izmedju istocnog Mediterana i Mrtvog mora, u pustinji pretvorenoj u rajske vrtove. Kakav izazov za Hamana! Ahmadinedzad obecava da ce taj prostor da oduva jednim potezom. Raniji predsednik Irana, Hasemi Rasfandzani, preti da bacanjem atomske bombe na Izrael nece ostati nista zivo u toj zemlji. Mrtva zemlja kraj Mrtvog mora! Eventualna odmazda nece moci da bude tako efikasna, jer se islamski svet prostire od Mauritanije do Indonezije. General Mohamed Ebrahim Degani, sef revolucionarne garde Irana, kaze da ce Izrael da bude prva meta iranske odmazde, ako Amerika napravi gresku i drzne se da napadne tu zemlju.
Nedavno je Bernard Luis, vodjeci orijentalista danasnjice, pun znanja i ljubavi prema islamskom svetu, priznao da je prvi put nakon 1938. godine osetio strah od moguceg vracanja u tu mracnu godinu evropske istorije. Luis oseca da se priprema vihor jednog fanaticnog, agresivnog, otvoreno neprijateljski nastrojenog sveta prema Jevrejima, Zapadu i celom svetu.
Nuklearni rat je igra bez granica.
Apis, maj 2006