Nasa Uvodna Rec

NAŠA UVODNA REČ
Glavna namera ovoga zbornika biće jasna svima koji ga s potrebnom pažnjom i objektivnošću pročitaju. Njegov uređivački odbor osetio je diktat dana da učini kod nas jednu anketu o Jevrejima, o našim Jevrejima, da bi se po mogućstvu rekla istina, da bi ima se učinila pravda. Ovo tim pre što je naš narod u osnovima svoje duše i u gledanjima na svet na prvom mestu zatočnik pravde i, što ne može da mrzi druge narode samo zato što su to, što nisu njegova kost i krv. Za naš narod osećanje pravde je jedno od osnovnih njegovih osećanja i on tu pravdu, pravičnost i spravedljivost, spontano nikome ne želi da zakrati. A naročito onima koji ga gone i mrze, jer je to kroz svoju mučnu prošlost jako osetio na svojoj koži, možda u istoriji na prvom mestu posle Jevreja.
Kod nas se, u Srbiji, nije znalo za mržnju prema Jevrejima, te su oni bili izjednačeni u svima pravima i imali punu, nesumnjivu i nekolebljivu slobodu rada, razvijanja i kulta. Pokazalo se, naročito u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje, da takvo osećanje i takva naša politika nisu bili na pogrešnom putu. Naši Jevreji su nesumnjivo zbog toga iz dana u dan tupili u našoj sredini oštrice svoje osobenosti, sve se više adaptirali i jednačili duhovno sa nama. Međutim, posle ratova počeo je dopirati do nas antisemitizam, osećanje, pojam i pokret za koji mi ranije nismo znali. To je, dakle, potpuno ne naša no tuđa stvar. Sve što se može reći, možda su držanje, pogledi i mentalitet izvesnih Jevreja tuđe kulture i pogledi i mentalitet tuđih sredina nešto učinili da mi gradimo razlike između njih i jugoslovenskih, i da oslušnemo kad se izvan nas postavljalo jevrejsko pitanje, kad je gdegod rastao antisemitizam.
U prirodi ljudskog društva je da se svaka stvar, svako pitanje može razvijati pozitivno i negativno. Najviše to zavisi od toga kako se pitanju u početku pristupi i sa kakvim osećanjem i pobudom. Pored toga što je lakše pogrešiti negp naći pravilan put. A pravilan put je potreba i zapovest. Stoga se, evo, javlja ovaj zbornik i to u najboljoj nameri. Ne da se jednom sistematisanom tezom javnosti natura jedno mišljenje, nego da joj se samo pomogne da vrši svoju plemenitu ulogu kako treba, da pitanje ima sa više strana gledano i osvetljeno, te da bi moglo stvarati pravilne sudove i zaključke i, na njihovu osnovu, činiti sugestije i direktive, kako joj je to u njenoj prirodi i dužnosti.
Uredništvo zbornika je smatralo za potrebu da se ovim danima obrati našim javnim radnicima i zatraži njihova mišljenja o našim Jevrejima. Ta su mišljenja data po slobodnom uverenju, bez kakvpga sporazumevanja ili uticanja, nezavisno i objektivno u onoj meri, kakva priliči i javnim radnicima i ozbiljnosti predmeta.
Eto takvu knjigu pružamo čitaocima i najširoj javnosti da, pročitavši je, sami donose zaključke i najzad ocene da li je jedna ovakva anketa od značaja i vrednosti. Uredništvo se javlja sa ovim zbornikom u uverenju da njime pomaže jedan ne tako mali javni interes svoje zemlje.
Beograd, 1940. godine
(Rukopisi u ovoj knjizi objavljeni su onim redom kako su stizali.)

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License