Izrael posle pobede Hamasa na palestinskim teritorijama
Naš sused, Hamastan
Ehud Olmert je odmah dao na znanje da se sa vladom, u kojoj se nalaze zagovornici uništenja Izraela, ne može pregovarati o mirovnom planu
Ivan Ninić
Pre parlamentarnih izbora na palestinskim teritorijama moguća pobeda Hamasa delovala je kao noćna mora u Izraelu. Niko, istinski, nije verovao u takvu mogućnost. Dan posle, svi su bili u šoku. Međutim, tenzija je brzo pala i većina danas govori - možda je ovako bolje. Neizvesna palestinska politička situacija dobila je svoje realne obrise. Rukovodstvo Fataha izgubilo je poverenje svojih pristalica i celokupnog naroda. Hamas je pobedio na demokratskim izborima sa dva slogana - da je rukovodstvo Fataha korumpirano i da treba zbrisati Izrael sa prostora Palestine. Svakom Izraelcu je sada jasno kakvu će vladu imati u državi koja će se formirati u susedstvu. Bez obzira što je situacija nepovoljna za Izrael, neizvesnost je manja i odgovor jevrejske države može jasnije da se formuliše.
Ehud Olmert je odmah dao na znanje da se sa vladom, u kojoj se nalaze zagovornici uništenja Izraela, ne može pregovarati o mirovnom planu. Gospođa Cipi Livni, ministar spoljnih poslova Izraela, započela je široku diplomatsku aktivnost sa svojom američkom partnerkom Kondolizom Rajs, predstavnikom kvarteta koji treba da koordinira mirovne pregovore, Džejmsom Volfensonom i američkim ambasadorom Ričardom Džonsom. Stav Izraela je jasan: Hamas treba da se razoruža i prizna jevrejsku državu. Vlada će ubrzano nastaviti sa izgradnjom zida i povlačiti se u meri u kojoj je to u skladu sa politikom "što manje Arapa na teritoriji Izraela". Verovatno će ova vlada dodati novi elemenat koji je ušao u platformu Likuda i ostale desnice: sačuvati dolinu Jordana u okviru Izraela. Tačno je da je to granica sa prijateljskim režimom Jordana, ali hašemitska kraljevina stoji na klimavim nogama palestinske većine u svojoj zemlji i nove vlade u susednom Iraku koja je dominantno šiitska. Predstojeći izbori krajem marta u Izraelu nametaće kod svih partija rigidniju politiku prema Palestincima, a to znači značajan pomak udesno. Za sada je to sve na nivou politike. Vojska u Izraelu zavisi od volje parlamenta, Kneseta, ali u taktičkom smislu zna šta treba da radi. Još pre palestinskih izbora, šef izraelskog generalštaba Dan Haluc je nagovestio transformaciju vojske organizovanjem mobilnije pešadije, prilagođene novom naoružanju. Haluc je imao u vidu, pre svega, međunarodni terorizam koji lako može da se približi libanskoj i sirijskoj granici, a sada i da se ukotvi u pojasu Gaze. To nije ratovanje sa susednim zemljama, već sa naoružanim formacijama koje vlade okolnih država ne mogu da kontrolišu. Treba istaći i to da je glavni finansijer svih tih paramilitarnih organizacija Iran.
Ideološka pozadina savremenog militantnog islamizma je organizacija Muslimanska braća koja svoj uticaj i ideje širi u svim arapskim i mnogim muslimanskim zemljama. Al Kaida je gvozdena pesnica te organizacije, nastale u Egiptu i ako u islamskom svetu stvari budu išle i nadalje destruktivno, mogu lako da destabilizuju režim u toj zemlji. To bi za Izrael bila dodatna opasnost.
Bogati svet ne veruje da živimo u katastrofičnom vremenu, jer ne želi da se liši postojeće životne ugodnosti. S druge strane, sirotinja širom sveta, nesvesna da je indoktrinirana, veruje da su joj nepravedno ostale samo mrvice sa bogate trpeze. Nekada i ima pravo. Ljudi su, preko TV ekrana, gledali kako pristalice Fataha kamenuju sedišta svoje partije, vladine ustanove, besni što se rukovodstvo bogatilo na njihov račun, terajući ih decenijama da žive u udžericama izbegličkih logora. Jaser Arafat je smatrao da su ti logori odlična legla za uzgoj terorizma. Bebice i dvogodišnjaci sa uzdignutim puškama u ruci su istinska ikona, brend Fataha koliko i Hamasa.
Da li Palestinci istinski žele da svi Izraelci budu mrtvi? Jedan od prvaka Hamasa, Mahmud Zahar, nedavno je rekao "Pregovori nisu tabu".
Da li to znači da zračak nade postoji?
Danas, 2006