Naredba Vojnog Komandanta U Srbiji

NAREDBA VOJNOG KOMANDANTA U SRBIJI 30. maja 1941 g.
NAREDBA KOJA SE ODNOSI NA JEVREJE I CIGANE
Na osnovu ovlašćenja izdatog mi od strane Glavnokomandujućeg vojne sile naređujem sledeće:
1. JEVREJI
Paragraf 1.
U smislu već izdatih naredaba i onih koje će izdavati Glavni vojni zapovednik za Srbiju, Jevrejinom se smatra svako lice koje vodi poreklo od najmanje tri jevrejska pretka (pod ovim se podrazumevaju roditelji oca i majke).
Pretci se smatraju za Jevreje ako su po rasi punokrvni Jevreji ili pripadaju jevrejskoj veroispovesti ili su joj pripadali.
Kao Jevreji se smatraju i Jevreji melezi od jednog ili dva jevrejska pretka (pod ovim se podrazumevaju roditelji oca i majke) koji su posle 5 aprila 1941 godine pripadali zajednici jevrejske veroispovesti ili joj pristupili.
Isto tako se smatraju Jevrejima i jevrejski melezi, koji su venčani Jevrejkom ili koji stupe u brak sa Jevrejkom.
Paragraf 2.
Jevreji se imaju prijaviti u roku od dve nedelje posle objave ove naredbe srpskim policijskim prijavnim vlastima, u čijem području imaju mesto stanovanja ili se privremeno nalaze, da bi se uveli u spiskove Jevreja. Prijava preko starešine kuće dovoljna je za celu porodicu.
Paragraf 3.
Jevreji su dužni obeležiti se. Oni moraju nositi na levoj ruci žutu traku sa natpisom “Jevrejin”.
Paragraf 4.
Jevreji ne mogu biti javni službenici. Njihovo uklanjanje iz ustanova moraju odmah da izvrše srpske vlasti.
Paragraf 5.
Jevrejima ne može biti dozvoljeno upražnjavanje prakse advokata, lekara, zubnog lekara, veterinara i apotekara.
jevrejski advokati koji su dosad imali advokatsku praksu ne smeju više izaći pred sud ili vlasti kao zastupnici. jevrejskim lekarima i zubnim lekarima se oduzima praksa, u koliko se ne radi o lečenju Jevreja. Na ulazu u ordinaciju mora biti istaknuto jevrejsko poreklo i zabrana lečenja Arievaca.
Jevrejskim veterinarima i apotekarima se zabranjuje rad.
Paragraf 6.
Za popravku ratom nastalih šteta postoji za Jevreje oba pola u starosti od 14 do 60 godina prinudni rad.
O broju učesnika Jevreja u radu odlučuju nadležne Okružne komande ili oni odeljci koje je odredio Glavni vojni zapovednik za Srbiju.
Paragraf 7.
Jevrejima je zabranjeno posećivanje požarišta, bioskopa, mesta za razonodu svake vrste, javnih kupatila, sportskih priredaba i javnih vašara.
Posećivanje gostiona takođeje zabranjeno Jevrejima, ukoliko izvesni lokali nisu dobili odobrenje od Glavnog vojnog zapovednika za Srbiju, da mogu dozvoliti pristup Jevrejima. Ovi lokali moraju biti obeleženi naročitom oznakom.
Paragraf 8.
Jevreji ne mogu biti vlasnici vaspitnih ili zabavnih ustanova ili da budu u njima zaposleni.
Paragraf 9.
Jevrejima koji su izbegli iz okupirane srpske teritorije zabranjen je povratak u istu.
Nijedan Jevrejina ne sme bez obodbrenja za njegovo mesto stanovanja i prebivanja nadležne Okružne Komande da napusti svoje dotadanje mesto stanovanja ili prebivanja.
Svaki Jevrejin mora da ostane u svome stanu od 20 do 6 časova.
Paragraf 10.
Svi radioaparati i materijal čiji su vlasnici Jevreji ili se nalaze u njihovom posedu, moraju se odmah prijaviti preko nadležne opširne njihovog mesta stanovanja ili prebivanja Okružnoj komandi.
Paragraf 11.
Jevreji i supružnici Jevreja moraju u roku od 10 dana po objavi ove Naredbe preko nadležne opštine svog mesta stanovanja ili prebivanja prijaviti Okružnoj komandi svoj imetak sa naznačenjem gde se ovaj nalazi.
Svako raspolaganje imetkom besplatno ili uz nagradu zabranjeno je. Poslovi zaključeni na pravnoj osnovi koji su suprotni ovoj odredbi, poništavaju se.
Od ove zabrane se izuzimaju izdaci za nabavku najpotrebnijih namirnica za održavanje života.
Paragraf 12.
Jevrejska privredna preduzeća ili ona preduzeća koja su posle 5 aprila 1941 još bila jevrejska, moraju se prijaviti nadležnim Okružnim komandama do 15 juna 1941. Nadležna je Okružna komanda u čijem okrugu privatna lica imaju svoja mesta stanovanja a pravna lica svoja sedišta. Ovo važi i za jevrejska privredna preduzeća sa sedištem izvan okupirane teritorije, i to za ona deo poslova preduzeća koji se vrši na okupiranoj teritoriji.
Prijava mora da sadrži:
a) imena, sedište vlasnika ili zakupca preduzeća naznačujući okolnosti na temelju kojih je preduzeće jevrejsko ili je do 5 aprila 1941 bilo još jevrejsko;
b) kod preduzeća koja više nisu jevrejska, okolnosti pod kojim su ove pretpostavke otpale;
c) vrstu preduzeća prema vrsti robe kojom se trguje, izrađuje ili upravlja, naznačujući glavni artikal;
d) filijale, radionice i sporedne radnje;
e) promet prema poslednjem oporezovanju;
f) vrednost stovarišta robe, postojeće količine sirovina, nepokretnine kojima se raspolaže i novac.
Paragraf 13.
Privredno preduzeće u smislu ove naredbe je svako preduzeće koje učestvuje na izrađivanju dobara, i upravljanju dobara, preradi dobara, izmenu dobara, i upravljanju dobara, bez obzira na pravnu formu preduzeća i bez obzira na upis u registar. Pod ovo potpadaju i banke, osiguravajuća društva, kancelarije notara, menjačnice i preduzeća za nepokretna imanja.
jevrejsko je ono preduzece čiji su vlasnici ili zakupci:
a) Jevreji, ili
b) društva, čiji je jedan član Jevrejin, ili
c) društva sa ograničenom odgovornošću, čija je jedna trećina članova jJvreja ili se više od jedne trećine udela nalazi u rukama jevrejskih članova, ili čiji je jedan od poslovođa Jevrejin, ili su više od jedne trećine članova nadzornog odbora Jevreji, ili
d) akcionarska društva čiji je predsednik upravnog odbora ili jedan od zamenika Jevrejina, ili su više od jedne trećine članova upravnog odbora Jevreji.
Glavni opunomoćenik za privredu u Srbiji može proglasiti jedno preduzeće za jevrejsko, ako stoji pretežno pod jevrejskim uticajem.
Paragraf 14.
Sva jevrejska privredna preduzeća kao i sva pravna lica koja nisu privredna preduzeća i koja imaju više od jedne trećine jevreja među svojim članovima ili u upravi, moraju do 15 juna 1941 prijaviti kod nadležne Okružne komande:
svoje ili njima založene akcije,
udele društva, tajno učešće u privrednim preduzećima i pozajmice učinjene privrednim preduzećima,
kao i svoje nepokretno imanje i prava na imanjima.
Za primanje prijava nadležna je ona Okružna komanda u čijem okrugu preduzece ima sedište ili u čijem okrugu se nalazi nepokretno imanje koje podleže ovoj naredbi
Paragraf 15.
Pravne poslove iz vremena posle 5 aprila 1941 zasnovane na raspolaganju imetkom lica pomenutih u paragrafu 11 i paragrafu 14, može Glavni opunomoćenik za privredu u Srbiji poništiti.
Paragraf 16.
Za jevrejska privredna preduzeća može se postaviti komesar-upravitelj. Na njega se primenjuju propisi Uredbe o vođenju poslova (List Uredaba br. 2, strana 19).
Do postavljanja komesara-upravitelja upravnik je dužan da uredno vodi postove.
Paragraf 17.
Okružne komande mogu da narede da im Pretsednici gradova i opština, u kojima stanuje više jevreja, imenuju jednog jevrejina na koga će se preneti izvršenje mera. Naredba glavnokomandujućeg vojne sile završava se napomenom da su srpske vlasti odgovorne za izvršenje navedenih naređenja. U vezi sa kaznenim merama (paragraf 22) piše:
Ko se usprotivi odredbama ove Naredbe biće kažnjen zatvorom i novčanom Kaznom, ili jednom od ove dve kazne. U teškim slučajevima kazniće se robijom ili smrću.

Beograd, 30. maja 1941
Vojni zapovednik u Srbiji

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License