Nacisti Su Davidovu Zvijezdu Podigli Na Razinu Zidovskog Sim

Nacisti su Davidovu zvijezdu podigli na razinu židovskog simbola

Prema mišljenju Gershoma Scholema, autora knjige pod naslovom „Davidov štit. Povijest simbola“, upravo su nacionalsocijalisti pomogli da Davidova zvijezda postane simbol židova.

Antisemitima i islamistima izraelska zastava – plava šesterokuta zvijezda na bijelom polju između dva vodoravna plava polja – daje povod za paranoidne pretpostavke: plave crte i polja prostor su uzduž rijeka Nila i Eufrata, između kojeg se nalazi imperijalističko carstvo cionista. Manje pozornosti se pritom daje šeste-rokutoj zvijezdi – znaku koji se na hebrejskom zove – „Davidov želudac“, zvijezdi koja je posvećena Davidovu štitu.

Povijest i značenje ovog znaka detaljno je opisano u knjizi, koja je objavljena na temelju ostavštine naj-poznatijeg istražitelja židovske mistike, Gershoma Scholema. Radi se o knjizi čiji su tekstovi, grafička oprema i oprema stranica toliko složeni, upravo kao i sam simbol kojeg opisuje. Jedno je jasno – ne radi se o simbolu arhaičnog dostojanstva kao što je to menora – sedmerokraki svijećnjak.

Dokazan sporadično u kasnoj antici, a ne samo u židovskom kontekstu, ovaj znak Židovi koriste u kasnom Srednjem vijeku i novijem dobu. Koriste ga kao energetski simbol praktične kabale, a to znači kao središnji dio magičnog univerzuma i kao tehnički znak prvih tiskanih židovskih tekstova.

Heksagram nije bio židovski simbol

Kao simbol mesijanske nade i židovske svijesti, koristio se prije svega u 16.stoljeću, nakon toga u doba baroka u židovskoj zajednici u Pragu, a potom se polako širi preko zajednica u Češkoj i Austriji. U istočnoj Europi ovaj simbol tada još nije bio poznat.
Zasigurno, ističe Scholem – heksagram prvotno nije bio židovski simbol, ili simbol judaizma. „Simbol ne podsjeća na ništa u biblijskom ili rabinskom židovstvu i ne zaziva nikakvu nadu“, kaže autor knjige. Scholem nije prestajao dokazivati da je simbol imao i najmanje značenje u teoretskoj kabali (mistično učenje o Bogu i svijetu).

Dijalektika židovske emancipacije i asimilacije, dakle promjena židovstva u modernu konfesiju dovela je do čestog korištenja Davidove zvijezde na sinagogama i time ovaj simbol postavila u razinu kršćanskog križa. Davidov štit u židovstvu nikada nije mogao razviti onu snagu koju za kršćansku vjeru ima križ.

Davidova zvijezda do dolaska cionista beznačajna

Takav razvoj Scholem, kao protivnik asimilacije, promatrao je vrlo kritično: “Možemo primijetiti, u vri-jeme najveće proširenosti u 19. stoljeću, Davidov štit bio je isprazan simbol židovstva, i sam je sve više padao u beznačaj. Sermoni propovjednika nisu bili dozvoljeni da bi ovom simbolu udahnuli znak života. Sjajna i isprazna karijera „Davidova želuca“ u 19. stoljeću sama po sebi predstavlja znak živodskog propadanja. Nakon toga dolaze cionisti“.

Činjenica da prvi objavljeni cionistički časopis iz 1897.godine nosi amblem "Davidova štita", simbol po-staje već na Prvom kongresu cionista u Bazelu njihov simbol. Samo nekoliko desetljeća kasnije, simbol oda-biru i zlorabe nacionalsocijalisti kako bi njime označili Židove i poslali ih u logore smrti. Time nacional-soci-jalisti ovom nežidovskom simbolu daju novu snagu.

Preživjeli Holocaust, a sa Davidovim simbolom došli u Izrael

Pod tim znakom preživjeli Holocausta dolaze u Izrael, kaže Scholem i nastavlja: Pri tome se ne radi i plitkoj preinaki, kaže autor, već to formulira vrlo oprezno: „Može se razmišljati drukčije: radi se o znaku koji je u našim danima posvećen zbog patnji i grozota, znak je postao dostojan, osvijetljuje put života i obnove. Prije uspona put je vodio u ponor, gdje je doživio najgore poniženje, ali je pri tome dobio na veličini“.

Da je ovakvo razmišljanje kristološko, moralo je biti jasno i samom Scholemu. O pitanju, što se događa mesijanskom simbolu ako postaje znak vladanja nad drugima, i to kada stoji na zastavi Izraela koja se vije i na Zapadnj obali i time iznad glava Palestinaca, o tome se Scholem nije očitovao. Knjigu od 76 stranica pod naslovom „Davidova zvijezda. Povijest simbola“, prijevodu s hebrejskog na njemački, izdao je Jüdischer Verlag Suhrkamp.

Autor: Welt / al

BlinkListblogmarksdel.icio.usdiggFarkfeedmelinksFurlLinkaGoGoNewsVineNetvouzRedditYahooMyWebFacebook

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License