Ivan Ninić
Ko je rekao: Rat?
Milijarda i tristo miliona Muslimana ne mogu da budu poraženi od nekoliko miliona Jevreja, izjavio je 15. oktobra 2003. godine premijer Malezije Mahathie bin Mohamad, na otvaranju konferencije Organizacije islamskih zemalja, u novom malezijskom glavnom gradu Putradjaji. Po njemu, Jevreji su moćni, jer vešto koriste svoje znanje i svoje pomagače širom sveta. Tako je malezijski predsednik vlade izrazio mišljenje mnogih ljudi u svetu, ne samo prisutnih na ovoj konferenciji. Ruski sociolog Oleg Platonov je tu tezu razradio u svojoj poznatoj antisemitskoj knjizi Tajna svetska vlada, koja je, verovatno, poznata i jednom od najuglednijih učesnika na ovom skupu, predsedniku Rusije, Vladimiru Putinu.
Malezija je prosperitetna sekularna islamska zemlja Jugoistocne Azije. Aktivna u borbi protiv globalizacije, ali i protiv terorističkih metoda u medjunarodnim odnosima. Zašto je visokom čelniku te zemlje bilo potrebno da jednim antijevrejskim i antiizraelskim stavom otvori medjunarodnu konferenciju? Zar ne bi bilo prirodnije da islamske zemlje, naročito one koje se ne graniče sa Izraelom podržavajući mapu mira medjunarodne zajednice, svesrdno zalažu za smirenje situacije na Bliskom istoku?
Faruk Kadumi, istaknuta ličnost PLO-a, dugogodišnji saradnik Jasera Arafata, nedavno je izjavio da je sasvim legitimno da se Palestinci bore protiv cionističke države svim sredstvima. Kadumi se razišao sa Arafatom zbog Osla. Medjutim, u poslednje vreme se aktivirao na celu biroa PLO u Damasku. Nije isključeno da želi da se nametne kao kandidata koji bi jednog dana zamenio Jasera Arafata. Sirija Basara al-Asada takodje širi anti-izraelsku propagandu u islamskom svetu, cementirajući ratobornu ideološku putanju od Irana do libanske granice sa Izraelom.
U ovako užarenoj napetosti, izraelska vojna zajednica ne može da se zadovolji posmatračkom ulogom. Skoro svakodnevno, kroz štampu, daje nagoveštaje o svojoj vojnoj superiornisti i budućim planovima u nadgradnji vojne tehnologije.
Stručnjaci Jafa centra za strategijske studije, pri telavivskom Univerzitetu, smatraju da se nakon pada režima Sadama Huseina u Iraku, značajno povećala vojna nadmoćnost Izraela u odnosu na okolne arapske zemlje. Efraim Kam, zamenik šefa ove think tank organizacije, smatra da Izrael treba da preispita svoju vojnu industriju i da je prilagodi novim potrebama. Izraelska armija može da se suočava sa konvencionalnim pretnjama, ali treba da se reorganizuje za odbranu od sve učestalijih terorističkih pretnji i moguće upotrebe nekonvencinalnog oružja od strane neprijatelja.
General Šlomo Brom, stariji saradnik Centra, smatra da treba da se umanji broj od sadasnjih 16 divizija izraelske armije. Anglo-američke snage u Iraku su sa 4 divizije porazile neprijateljsku vojksu od 23 divizija. Sirijska vojska, naoružana zastarelim sovjetskim oružjem, dodao je Brom, nije ništa kvalitetnija od iračke. Novonastala situacija na Bliskom istoku, ne samo da je ojačala vojni položaj Amerike u regionu, već je u znatnom meri izmenila strateski znacaj Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), prvenstveno zbog razvijene tehnološke obučenosti ljudstva i njene kompatibilnosti sa američkom armijom.
Medjutim, iako je izraelska armija poboljšala svoj položaj u eventualnom konvencionalnom ratovanju, spremnost vojske za nekonvencionalnu borbu treba usavršiti, s obzirom da se pretnja od moguće upotrebe sredstava za masovno uništenje povećava.
Druga strateška opasnost, koja preti jevrejskoj državi, su terorističke aktivnosti Hamasa, Džihada, sve više razne frakcije Fataha i drugih organizacija, koje pokazuju totalnu neodgovornost i u potpunosti razaraju autoritet Palestinske uprave.
U nedavnom članku u listu Haaretz, Amnon Barzilai piše kako su izraelski general Yiftah Ron Tal i Jin Albaugh, potpredsednik američke kompanije Boing za armijski sistem (IDS), razmotrili mogućnost razrade jednog projekta koji bi omogućio izgradnju tenka budućnosti. Suština projekta je da se izraelski tenk Merkava usavrši i da se u fabrikama Boinga proizvodi za potrebe američke armije. Novi tenk bi bio znatno lakši od sadašnjeg Merkava i imao bi točkove umesto gusenica. Naravno, ukoliko bi došlo do proizvodnje ovog tenka za američke potrebe i izraelska vojska bi ga uklopila u program svog naoružanja. On će imati daleko veće manevarske sposobnosti, naručito u urbanim sredinama. Kolikogod su helikopteri značajni za današnje ratovanje, gradovi se osvajaju tenkovima. U Šestodnevnom ratu su zaraćene armije koristile oko 2.500 tenkova, u Jomkipurskom ratu oko 6.500, a u jednom budućem sukobu na Bliskom istoku bilo bi ubačeno u borbu oko 20.000 tenkova, smatraju izraelski vojni stratezi.
Tenkovi su samo jedan od elemenata koje mogu da dovedu do pobede armije, smatra general Šimon Naveh. Druga dva elementa, ništa manje važna, su vazdušna nadmoćnost i brižljiv rad obaveštajnih službi. Dobra koordinacija ta tri elementa dovodi do pobede.
Izraelski vojni planeri nagoveštavaju još jedan segment u naoružavanju IDF. Pre pola godine u ovdašnjim novinama mogao je da se uoči članak da su dve izraelske podmornice vidjene u vodama Šri Lanke. Vest je ostala bez komentara. Nedavno je Amir Mizroch napisao u The Jerusalem Postu da se, prema pisanju LA Timesa, izraelske podmornice snabdevaju američkim krstarećim raketama sa nuklearnim bojevim glavama. Američki komentatori smatraju da je izraelska opremljenost sasvim razumljiva zbog iranske nuklerarne pretnje. Prema njihovim obaveštajnim podacima, izraelske oružane snage raspolazu sa 200 nuklearnih bojevih glava, što bi značilo da imaju atomski arsenal peti ili šesti po jačini u svetu. Po ovom izvoru, Izrael je još 1999. godine kupio, i primio, krstareće rakete Delfin od Nemačke, sa radijusom od 4.500 km.
Istovremeno, prema podacima organizacije Hamas, izraelska obaveštajna služba Mosad je pojačala svoju aktivnost u nekoliko arapskih zemalja. Po izjavi člana politbiroa Hamasa, Muhameda Nazala, cilj izraelskih obaveštajaca su lideri te organizacije koji deluju van Palestine, prvenstveno u Siriji. Izrael ne krije svoju nameru da neutralise lidere Hamasa van svojih granica. Prema izjavi generala Moše Ya’alona, na nedavnoj konferenciji o kontraterorizmu u Hercliji, sve terorističke organizacije, od Hezbolaha sa sedištem u Damasku, do Iranske revolucionarne garde, imaje svoje ćelije medju palestinskim teroristima.
Ove pretpostavke, vesti i nepotvrdjene informacije su moguće, mada ne moraju da budu tačne. Ali, jedno je sigurno: Izrael je odlučan ne samo da odbrani svoje granice, već i da obezbedi sigurnost izraelskim gradjanima van svojih granica i egzistencijalni mir Jevrejima širom sveta.
Ričard Perle, jedan od istaknutih novih konzervativaca američke politike, Princ mraka, kako ga zovu njegovi neprijatelji, izjavio je ovih dana da je situacija na Bliskom istoku takva da Izrael, nesumnjivo, mora da jača svoje odbrambene sposobnosti.
To je smisao jedne stare doktrine u novim uslovima. U put mira, koji pokušava da trasira medjunarodna zajednica, očigledno mnogi ne veruju, zaboravljajući koliko bi alternativa miru izazvala stradanja i patnje.
Apis, oktobar 2003.