Kakvo Blago Blago Nama

Kakvo blago, blago nama

V. BOGDANOVIĆ, 12.01.2006 18:11:09

SVE ima cenu, tvrdi Nikola Kusovac, istoričar umetnosti, pa i kolekcija slika starih majstora u Narodnom muzeju. Iako zvaničnici Muzeja nemilo govore o njihovoj trenutnoj tržišnoj vrednosti i uglavnom pominju reč "neprocenjivo", bivši kustos tvrdi da deset najvrednijih slika u Srba mogu danas da dostignu cenu i do 400 miliona evra!

Sve su trenutno u depou Narodnog muzeja, u srcu Beograda.

Šta je najvrednije, tržišno i umetnički, koliko su muzeji čuvani, šta Srbi zapravo imaju od slika i koliko one koštaju - samo se neka pitanja koja "zvone" već danima, posle poslednje pljačke Rembranta u Novom Sadu.

Nesumnjivo, sve najdragocenije nalazi se u Narodnom muzeju, u Beogradu, a još neverovatnije je što većina istoričara umetnosti, ali i celokupna javnost, ne zna koliko danas vrede pojedine kolekcije. Ili, bar neće da kažu.

Gotovo da je fascinantno šta Srbi danas čuvaju u "korektno čuvanom" Muzeju.

Ako se priča samo o slikama koje ujedno i najviše zanimaju lopove, ne računajući ostale kolekcije i umetnine(Vinča, Rim, Lepenski vir, srednji vek, Vizantija…) Kusovac navodi da je možda najvrednije delo, trenutno, Moneova "Katedrala", iz čuvene Šlomovićeve kolekcije. Njena vrednost danas je više od šezdeset miliona evra, a odmah iza nje "kaska" Pikasova "Glava žene". Ona bi, recimo, u Japanu ili Americi, danas koštala između trideset pet i pedeset miliona evra. - Ne postoji "neprocenjivo" - tvrdi Kusovac. - Izbegavaju da pričaju o cenama, mnogi istoričari umetnosti ne prate aukcije, nisu "u materiji". Reći ću vam samo, da je Pikasova slika, gotovo slična našoj "Glavi žene", prošle godine prodata u Americi za, fantastičnih, sto miliona evra! Zato, nemojte da brkamo stvari: to toliko košta. I šta da vam kažem, koliko vredi celokupna strana kolekcija iz tog perioda? Milijardu, blizu dve, čak i više verovatno!

Ipak, istoričari umetnosti napominju i da se slike stranih majstora ne mogu porediti sa Lepenskim virom i vinčanskom kulturom.

- I te stvari imaju vrednost, ali se ne mogu tako vrednovati jer spadaju u nacionalno blago - napominje Kusovac.

Kada je ukradena Renoarova "Kupačica", opet su zvaničnici iz kulture krili vrednost. Kusovac, tada kustos Muzeja, na pitanje nervoznih policajaca, odgovorio je jasno.

- Može da ide i do pet miliona funti - rekao im je. - A u te dve sobe Muzeja, ima slika i za pedeset miliona dolara.

Pored Pikasa i Monea, u deset najvrednijih slika spadaju i dela Gogena. Njegova "Tahićanka" košta 20 miliona evra, tu je i "Mrtva priroda", koja bi verovatno dostigla i veću cenu. Na stolu je Gogen, pored mrtve prirode, naslikao i flašu likera, firme "Benedikt", koja i danas postoji.

- Ne bi oni pitali za cenu - kaže Kusovac. - To je, po tom pitanju, unikatna slika.

Srbi danas najviše duguju knezu Pavlu, bar kada se priča o ovim umetninama.

On je još tridesetih godina počeo da ih skuplja, uglavnom ih je otkupljivao u ime Kraljevine, u Parizu. Ipak, kada je proteran, odneo je najvredniju sliku iz njegove lične zbirke. To je El Grekov "Laokon", koji je danas u Americi. Knez ga je posle rata prodao za više od tri miliona tadašnjih dolara. To je ujedno i jedina slika na kojoj se pored verskih motiva vidi i pejzaž (Toledo). Danas bi koštala, prema podacima na Internetu, više od sto miliona evra, a prema rečima stručnjaka danas su ta tri miliona - trideset!

- Šteta - kaže Kusovac. - Ona bi danas bila umetnički najvrednija u kolekciji.

Od zbirke stranih majstora u Muzeju je danas više od hiljadu slika, što je impresivno, tvrde stručnjaci. Recimo, "čuvaju" se i dela Tuluza Lotreka iz ranog perioda, od kojih neka nemaju ni Francuzi. Tu je i pedesetak malih formata, koje su majstorski naslikali Renoar i Dega. Ticijan, Tintoreto, Bonare, Matis, Rubens, Van Gog, Šagal, Veroneze, Modiljani… samo su neka dela majstora koja su u našem posedu…

Niz vrednih slika je i na Dedinju, u Belom dvoru. Među njima su dve veoma vredne slike Pusena, kao i tri dela iz kruga Rembranta (nije potvrđeno od evropskih institucija da su dela velikog majstora).

Kusovac priča i o obezbeđenju, i sleže ramenima.

- Kako da čuvar ima platu dvesta evra, a iza leđa mu u depou stoji više od milijarde evra - nastavlja poznati istoričar umetnosti. - Video sam dosta vrsta obezbeđenja. Recimo, u mnogim muzejima sveta možete videti stariju gospodu kako kunjaju na foteljama. U svakoj sobi po nekoliko. Čim se dogodi krađa alarmiraju, to rade iz poštovanja i ljubavi. Na razne načine se države dovijaju, kako bi spasle svoje umetnine. I naravno, elektronika nikada nije pouzdana. Svaki alarm današnji lopovi mogu da provale. Postoji mnogo nivoa zaštite, ali to već treba da kažu stručnjaci, ali i budžet.

Postoji i jedan podatak koji govori o svesti naroda, države, institucija…

Recimo da je Pikasova "Glava" bila u stalnoj postavci Muzeja više od petnaest godina, veoma nezaštićena, dok su je i studenti svakodnevno gledali, ali pored nje su bili izloženi i ostali majstori! Nezamislivo je čak da je Pikaso jednom izlagan i u Skadarliji, baš ta "Glava žene" koja danas vredi i do pedeset miliona evra…

PAVLOV MUZEJ

DA se umetnička vrednost dosta razlikuje od tržišne znao je i knez Pavle Karađorđević, koji je možda najzaslužniji za današnju kolekciju stranih majstora. Tačno je znao šta kupuje, kažu istoričari umetnosti.

Uz njega, najvredniju kolekciju Muzeju je neposredno pre Drugog svetskog rata ponudio Erih Šlomović, iz čije su kolekcije i najvrednije slike. Ona je iz neposrednih razloga odbijena, ali je ipak ušla u Muzej 1949. godine. Tridesetih godina Šlomović je otkupljivao dela uglavnom u Parizu, ali ponekad i za potrebe države. I tada je su čak evropske institucije odbijale da potvrde autentičnost nekih dela.

- Baš kao i sada - kaže Kusovac. - Ne može niko znati da li je iz Novog Sada ukraden Rembrant. Recimo da su jedini pravi spisak njegovih dela napravili poreznici, koji su mu dva puta popisivali atelje! Nije imao da plati stanarinu, porez…

Po nekim verzijama, knez Pavle imao je verodostojne spiskove mnogih majstora, što je i poneo sa sobom kada je proteran. Prvo je otišao u Atinu, zatim u Južnu Afriku, London…

Pored El Greka, poneo je i "Svetog Jerolima", remek-delo Montenja, zbog kojeg bi nam svet danas opasno pozavideo…

OSIGURANjE JE NAJSKUPLjE

IZLOŽBE koje putuju osiguravaju se kod velikih kuća, koje prihvataju visoke rizike krađe. - Tu je problem - navodi Kusovac. - Mnoge cifre zvaničnici smanjuju, znatno, da bi osiguravajuće kuće prihvatile posao. To su ogromne sume. Ipak, mnoga dela i u svetskim muzejima nisu osigurana, čak i kada ne putuju. To je slučaj i sa našim institucijama kulture, u celoj Srbiji…

ZAPLENA IZLOŽBI

JEDNA od kolekcija starih majstora iz Puškinovog muzeja u Rusiji ovih dana je zaplenjena u Švajcarskoj. Izložba je bila na gostovanju, kada ju je zaplenila tamošnja vlada, zbog dugovanja. - Može i to da nas zadesi - kaže Kusovac. - Treba obratiti pažnju na te stvari. A mi smo i dužni i ružni, zna se. Naravno, cela izložba je vraćena, diplomatskom intervencijom, dugovi su naravno odmah izmireni. Među slikama bili su mnogi majstori impresionisti…

NE ZANIMAMO EVROPU

MNOGE slike iz Srbije, što iz privatnih, što iz muzejskih kolekcija, Evropu ne zanimaju. Ipak, stručnjaci tvrde da imamo jednu od najvrednijih kolekcija u okruženju. - Sumnjičavi su - trvdi Kusovac. - Neće da daju potvrde o originalnosti. Za nekoliko slika sam bio potpuno siguran da su prave, ali njihove institucije nisu to htele da potvrde. Ne vole Balkan, sve im je to nesigurno. Čak je i aukcijska kuća "Sotbi" za jedno delo iz 1670. godine odgovorila "to je falsifikat!". Slika je posle prodata za više od sto hiljada evra…

GLAVA ŽENE KAO DVA MUZEJA

Već je poznata priča u kojem je stanju danas Muzej. Zdanje je ofucano, memljivo, sa nedovoljno prostora, što nikako nije nemar muzejskih radnika. Mnogo puta i već godinama mole državu da pomogne i da reši problem nacionalnog blaga, neverovatne vrednosti.

Novi projekat rekonstrukcije usvojen je 2002. godine, a svi se nadaju da će biti gotova do 2010.

- Vrednost je više od dvadeset miliona evra - rekla nam je Tatjana Cvetićanin, direktor Muzeja. - I nije tu samo uključena zaštita od krađe i lopova. Ozbiljni ljudi moraju da znaju da je uračunata i celokupna infrastruktura, zaštita od požara i ostalih nepogoda. Nadam se da će muzej, posle rekonstrukcije, imati čime da se pohvali. Da će mnogi iz sveta dolaziti da ga posete, jer, imamo šta da pokažemo.

Cvetićanin napominje da Srbi poseduju zbirke jedinstvene u svetu, kao što su Lepenski vir, Vinča, Vizantija. Tu su svetska čuda, kao i svadočenja istorije sveta, Miroslavljevo jevanđelje…

- Žalosno je što se o nacionalnom blagu, ali i o Muzeju, priča i diže prašina tek posle nekih krađa - kaže Cvetićanin. - A, što se tiče obezbeđenja umetnina i Muzeja, dajemo sve od sebe. Čuvamo ih najbolje što umemo, u skladu sa uslovima, naravno. Ipak, stalne postavke su povučene pre dve godine, nemamo uslove. Što se tiče vrednosti, ima ih, podosta, nažalost, mnoga dela Monea i Direra čame u depoima. Ali, to je neka druga priča… http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=12&status=jedna&vest=84025&datum=2007-09-10

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License