Kako Je Travnik Izgledao Pocetkom Xx Stoljeca

KAKO JE TRAVNIK IZGLEDAO POČETK0M XX STOLJEĆA
Vezirski grad Travnik leži u kotlini, kojom protiče mala rijeka Lašva sa čijih se obala dižu obostrano obronci brda. Sa zapada na desnoj strani rijeke od Pirote dižu se Bojna, Vilenica, Osoje i Gomji Dolac, na koji se nadovezuju Guvna, Grahovik i Slimena. Na lijevoj obali rijeke Lašve je pretežno izgradjen ovaj grad sa tri uzdužne ulice, od kojih je glavna /srednja/ Gaziaga-mahala, poslje okupacije nazvana Würtenbergovom ulicom. Ta glavna ulica proteže se kroz cijeli grad od Luke kod Fabrike duhana kroz Gornju i Donju čaršiju do Šumeća. Uskotračna željeznica je išla kroz sam grad. Od Donje čaršije iznad Žitarnice pruga prelazi nadvožnjakom glavnu ulicu na Musalu i produžuje do stanice u Gornjoj čaršiji, blizu Gradske bolnice. S jedne i druge strane glavne ulice odvajaju se manje ulice-sokaci poprijeko od r.Lašve do druge uzdužne ulice Poturmahale. Od Luke sa zapada na desnoj obali rijeke nema ulice, nego tek od Osnovne škole se ide u Pašamahalu i dalje niz rijeku prema samostanu Isusovaca do Srpske crkve, a dalje niz rijeku vodi uzak put na Gornju Ilovaču i Dolac. Na lijevoj strani Lašve nižu se od starog Konaka i Podkestenja nekoliko poprečnih ulica pored Kotarskog suda do Glavice i ka Prnjavorulici, pored hotela "Vlašić" i dalje za Patmićulicu, Zednjak i Čabrušu na lijevoj strani Glavne ul. a kasnije i Donja mahala do Donje čaršije, gdje je u sredini velika džamija "Sulejmanija", zvana i "Šarena džamija". Tu je u vidu trga raskrsnica više ulica i sokaka. Desno od glavne ceste preko mosta vodi put za Osoje i Gornji Dolac, a lijevo je Varošulica i više malih sokaka prema templu, na Musalu i na Lončaricu. U tome dijelu grada do Velikog požara 1903.g. Oe bio glavni tržni promet, trgovine i zanati, slično kao na "Baščaršiji" u Sarajevu. Od velike tržnice zemaljskih proizvoda, zv. Žitarnica vodi glavna cesta ka Šumeću pored vrlo hladnog vrela "Catali" do poznate kafane "Derventa", nazvane i "Rudolfovom" za vrijeme Austrije, jer je bivši prestolonasljednik Eudolf na prola¬zu kroz Travnik zastao na tome mjestu;izmedju šumećih potoka bistre i hladne vode, da se odmori i da razgleda staru tvrdjavu. Od Šumeća preko mosta na desnoj obali Lašve je MEDRESA, velika monumentalna zgrada, podignuta krajem XIX stoljeća. Ta glavna cesta na kraju /ili početku/ grada Travnika vodi dalje izmedju rijeke Lašve i željezničke pruge prema Dolac štaciji. To je u glavnorn samo onaj dio grada, koji je izgradjen uz korito rijeke Lašve. Spomenuta paralelna Poturmahala jo na nešto višem nivou od glavne ulice i od ročetka iste kod Lončarice se diže uzbrdo velika Varoš ulica do tvrdjave, zv. "Kaštel", a iznad toga uz duboki Hendek je kafana "Kaštel" na raskrsnici sokaka na Tabićmahalu, Tepedžik i druge manje. Tabićmahalom se ide prema "Bašbunaru" i selu "Orašje" iznad Travnika. Od Tepedžika ide samo konjska staza prema Bukovici pored male i velike Pećine. Na desnoj strani rijeke Lašve, iznad Bojne i Gornje Ilovače, su manja seoska naselja prema Vilenici.
U Poturmahali blizu Lončarice je zgrada Jevrejske opštine za elementarnu vjersku nastavu t.zv. "MALDAR", kao i za službenike opštine, a ispod te zgrade prema željezničkoj pruzi je travnički templ. Poturmahala sa rnnogo turskih grobalja vodi dalje prema gorn;jem dijelu grada do Zeljeznioke stanice. Varošulica i Poturmahala su najviše i stradale u požaru, pa su onda trgovine i zanatske radnje sve više silazile pored Velike džamije na Glavnu ulicu do Gornje čaršije, u kojoj su onda otvorene pomodne radnje i ustanove /hoteli i kino/. U Travniku su biie dvije sahatkule. Jedna na Musali u donjoj, a druga pored HADŽALIJE-džamije u gornjoj čaršiji. Ova druga se je srušila 1973. godine.
U donjoj čaršiji preko Varošulice i mnogih sporednih sokaka, kao i na Šumeću, bile su do požara skoro same male stambene kuće od drveta. Osim ovih je bilo samo nekoliko kula, kao što je Ibrahim-bega Hasanpašića kula, cijela od kamena sagradjena u Šumeću. Zbog toga je Travnik u spomenutom požaru tako strašno i stradao. Prije požara je bilo osim dućana i nekoliko sta nova Jevreja u Varošulici, kao i u Poturmahali. Veći Pogorjelih se nije mogao više materijalno oporaviti. Od početka XX-tog stoljeća su većinom Jevreji-trgovci gradili zidane kuće na Glavnoj ulici, ali je bilo i dosta bosanskih solidnijih zgrada sa drvenim krovom. Jevreji su takve kuće kupovali od starosjedilaca /većinom Muslimana/ i preuredjivali su ih za svoje potrebe i stanove.