In Memoriam Za Svakodnevni Govorni Bosanski Dudeoespanjol

Bilten - Glasnik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine Bilten - Herald of Jewish Community of Bosnia and Herzegovina
Izlazi četiri puta godišnje / Publishid four times a year Izdavač / Pubiisher: Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine Sarajevo, Dobrovoljačka 83 Glavni urednik / Editor-in-Chief: Jakob Finci Odgovorni urednik / Editor: Rešad Gogalija Adresa uredništva / Editorial Staff Address: Dobrovoljačka 83, Sarajevo, telefon: 663-473 Prevod / Translation: Nenad Bojanić Dizajn / Design: "TRIO" Sarajevo- Dalida, Bojan i Fuad Hadžihalilović Računarska obrada / Computer Processing: DTP "Fabrika" Produkcija / Production: Damir Bilalagić - "BILDAM 40" AGENCV
Rješenjem Ministarstva informisanja Vlade RBiH "Bilten" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 279, dana 22.4.1993. godine
Dragi čitaoci,
Pred vama je nas Bilten — Glasnik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, koji se, po sadržaju, bitno razlikuje od prethodnih. Cijeli ovaj broj je, naime, posvećen veoma važnom djelu člana naše Zajednice i našeg sugrađanina - gospodina Davida Parde.
Ovo djelo, koje je, zapravo, ogled iz lingvistike jevrejsko—Španjolskog jezika, autor je nazvao "IN MEMOR1AM ZA SVAKODNEVNI GOVORNI BOSANSKI ĐUDEOESPANJOL". Napisano je povodom obilježavanja 500 godina od izgona Jevreja iz Španjolske, kada je održana kulturna manifestacija "SEFARAD '92", a posvećena je uspomeni na Jevreje čije su živote odnijeli vjetrovi rata.
David Pardo je rođen 1923. godine u Sarajevu, u porodici čiji su preci, nakon dolaska iz Venecije, vise stoljeća živjeli u ovome gradu. U rodnom gradu završio je realnu gimnaziju i počeo studirati medicinu, koju, iz "zdravstvenih razloga, nije završio. Njegovi roditelji su bili veoma pobožni, pa je i David, kao mali dječak, sa ocem često odlazio u Hram. U njihovoj kući se govorio đudecespanjo! (jevrejsko-španjolski) - govorni jezik Jevreja Sefarada u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim dijelovima bivše Osmanske Imperije, ali i u drugim zemljama u kojima su se nastanili nakon izgona iz Španjolske 1 492. godine.
Djelo je nastalo po unutarnjem pozivu autora, nakon jednog sna koji je sanjao u 68. godini. Sanjao je da mu je pet godina i da čuje oca kako kaže majci; "ESTI KRIATURA STA MALATU, KALI JAMAR IL MEDI'KU", Što znači: "Ovo dijete je bolesno, treba zvati doktora". Ujutro, kad se probudio, razmišljao je i pokušao da odgonetne san. Tada je shvatio taj san kao naredbu da nešto napiše na đudeoespanjol jeziku, te odlučio da to bude rječnik đudeoespanjol jezika.
Dolazeći u Jevrejsku općinu u Sarajevu, u kojoj je djelovao klub "VIDAS LARGAS", na čijim se sastancima govorilo na tom jeziku, počeo je zapisivati riječi i rečenice i to prvo svoje kojih se prisjećao, a zatim i druge koje su govorili I drugi, stariji Jevreji. Sistematizujući ih, primjetio je da u tom jeziku postoje veoma Široka gramatička pravila, koja su se razlikovala ne samo u pojedinim dijelovima grada Sarajeva, već i od kuće do kuće.
Jevreji su stoljećima dolazili u Sarajevo iz Turske, Bugarske i Grčke, kao i iz drugih dijelova Osmanske Imperije, te Italije, Holandije i drugih zemalja, pa je jasno da su, osim riječi pretkfasičnog španjolskog jezika, upotrebljavali i riječi iz onih sredina iz kojih su dolazili. Osim turskih riječi, kojih je najviše, bilo je italijanskih i grčkih, te riječi iz slovenskih jezika.
Sve Što je Pardo, godinama radeći, sakupio, upoređivao je sa riječima i gramatikom modernog kastilijanskog jezika i zaključio da i tu ima dosta sličnosti i razlika. Čitao je djela Avrahama Kapona i Laure Papo Bohorete. Ona je u sarajevski đudeoespanjol unijela dosta galicizama i stranih riječi, koje on nije htio unijeti u svoju zbirku, iz prostog razloga što su to bile novonastale riječi koje su nastale između dva rata. On je ostao dosljedan sebi i unosio je riječi koje su se zaista svakodnevno govorile. Još jedan podatak je veoma važan, a potiče također Iz vremena između I i 11 svjetskog rata: roditelji Sefardi, naime, nisu dozvoljavali djeci da puno govore maternji đudeoespanjol da ne bi kvarili srpskohrvatski jezik koji su učili u školi, kao i da ne bi bili prepoznati po tipičnom akcentu sarajevskih Sefarada koji se razlikovao od akcenta Sefarada iz drugih krajeva tadašnje Jugoslavije.
U svakom slučaju, djelo Davida Parde "IN MEMORIAM ZA SVAKODNEVNI GOVORNI BOSANSKI ĐUDEOESPANJOL" za nas je ne samo jedan rječnik već i jedna kratka i veoma korisna gramatika ovog jezika. Na kraju, želio bih da u ime redakcije našeg glasila, kao i u svoje lično ime, zahvalim gospodinu Davidu Pardi na ovom izuzetnom i rijetkom djelu, naročito zbog toga što dobar dio riječi iz ovog rječnika ne možemo naći u drugim rječnicima đudeoespanjol jezika, pošto ih je većina tipična baš za govor sarajevskih Sefarada. Da bismo ovaj vrijedan rad jednog dana eventualno dopunili, molim čitaoce, ako znaju neke riječi đudeoespanjol jezika ili gramatičke konstrukcije koje se u ovom djelu ne nalaze, da ih zapisu i upute na adresu našeg uredništva u Jevrejskoj općini, Sarajevo - Dobrovoljačka 83.
Hvala i šalom.
David Kamhi
IN ENGLISH

NA POČETKU
RIJEČI I NJIHOVE PROMJENE
ČLAN
IMENICE
PRIDJEVI
BROJEVI
ZAMJENICE
GLAGOLI
PRILOZI
PRIJEDLOZI
VEZNICI
RIJEČI SA POSEBNIM ZNAČENJEM
ŽARGON (SLENG)
ZBIRKA RIJEČI: BOSANSKI - ĐUDEO-ESPANJOL

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License