Igor Sipic Masada

Igor Šipić
MASADA
Reinkarnacija trenutka povjesti

Rim mora biti u utvrdi,
sve je do sada strto.
Zar lav da lomi zube
na najobičnijoj gromadi?
Ne raste na njoj ništa,
ali, voda je čista.

Svih šesdeset tisuća bojovnika
danima dovoze pijesak
kako bi nasuli kanjon
i osvojili Masadu.
Uporno, pijesak je rastao,
ljutiti vojnici rimski
oštrili su koplja i sablje,
helebarde su ljubile sunce,
ali sanjali nisu
kada nasip završe,
kada u jurišu krenu,
neće ratnika biti
koji će ih dočekati –
Masada mrtvima prekrivena
surovu priču priča.
Između ropstva i smrti
branitelji izabraše vječnost.

Prije gotovog nasipa,
kad radovaše se Rimljani,
branitelji poubijaše djecu,
poubijaše žene svoje,
tjelesima zagadiše vodu –
natjecaše se u smrti
koji će prije ubijen biti.
Nitko ne ostade živ.
Kada je ostalo pet njih,
baciše kocku,
svejedno tko je prvi
određen bačenom kockom,
poubijao je prijatelje,
a onda –
sebe.

Masada ne umrije –
umriješe namjere silnika.
Rimljani klonuše nemoćni,
očaj im uspjeh prekri
pješčanom prašinom pustinje,
nitko orden ne dobi,
ne sakri pustinja zlo.
Tko tako daruje život
ne ubraja se u mrtve.

Rimljani za pokolj su krivi,
Masada ničija nije –
Masada –
za sebe živi,
Masada –
u mitu živi.

Utvrda Masada, u kojoj se smjestiše branitelji se-damdesete godine poslije Krista (Prvi židovski usta-nak). Devestošesdeset branitelja, sa svojim obiteljima, odbaciše mogućnost života u ropstvu i, izabravši smrt – presudiše sami sebi.

Iz knjige spremne za objavljivanje: “PRONEVJEROM OBLIK»

Igor Šipić je pjesnik, prozaik i esejist, rođen u Sinju 30. srpnja 1950. godine. Nakon gimnazije Ćire Gamu-lina u Splitu, Fakultet ekonomskih znanosti, smjer makroekonomija, završio je u Zagrebu. Poslije-diplo-mski studij za stjecanje akademske titule magistra humanističkih znanosti – polje povijest, završio je uspješno na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, obranivši temu Mediteran. suvremeni izraz europske povijesti. Na istom fakultetu brani i doktorsku diser-taciju Srednjovjekovni mediteransko-jadranski plovi-dbeni putovi i topografija jadranskih svetišta. Govori i piše francuskim i talijanskim jezikom. Član je Društva hrvatskih književnika i hrvatsko-francuske udruge Alliance française de Split. Uređivao je i vodio radijske emisije iz kulture, Pješčani sat. Jedan je od utemeljitelja i dugogodišnji ravnatelj Zaklade akademika Cvita Fiskovića u Orebićima na Pelješcu. Umirovljen (postoperativno), živi i piše u Splitu. Pored znanstvenih radova piše kritičke oglede, predgovore i recenzije na stručna i književna djela objavljujući ih u stručnim časopisima za književnost i znanost, te dnevnim tiskovinama, tjednicima i mjesečnicima. Pojedinačno i skupno pjesme su mu objavljivane u tematskim zbor-nicima, časopisima i drugim glasilima te u radijskim (Radio Zagreb – Pomorska večer, Radio Split – Portreti, Marjane Marjane,..) i televizijskim emisijama (HT1 – More). Kao urednik potpisuje znanstveno-zbornička i monografska izdanja.

Poezija

- Anatomija mora, psihologija kopna, Split, 2001.
- Dota, Split, 2003.
- Tritonske trublje, Split, 2004.
- Blažena rič, Split, 2004.
- Blažena rič, Split, 2006. (ponovljeno izdanje)
- Šutnja za dvoje, Split, 2007.
- Pronevjerom oblikâ, Split, 2010. (u pripremi)

Znanstvene knjige

- Mediteran - Povratak u utrobu, Split, 2007.
- Loretska trajektorija, Split, 2010. (u pripremi)

Đ. V.

Nekad I Sad Godina 1 Broj 5 Septembar/Oktobar 2010

BlinkListblogmarksdel.icio.usdiggFarkfeedmelinksFurlLinkaGoGoNewsVineNetvouzRedditYahooMyWebFacebook

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License