Holokaust I Islam

Ivan Ninić

Holokaust i islam

U poslednje vreme, kada su antijevrejske pojave u pojačanom zamahu, sve više se širi teza u svetu, naročito muslimanskom, da Holokaust uopšte nije postojao, a ako jeste, svakako ne u meri kako to Jevreji tvrde.

Druga standardna tvrdnja u toj propagandnoj mašineriji, suprotna prvoj, ali ništa manje netačnoj, je da muslimanski svet plaća ceh zbog zločina koji su počinile evropske zemlje i da je Država Izrael neka vrsta kompenzacije jevrejskom narodu zbog šoe.

Pre izvesnog vremena izraelska novinarka Sara Honig pisala je o toj fašističkoj propagandi. Dobar povod su bile učestale izjave iranskog predsednika Mahmuda Ahmadinedžada o Izraelu i kako bi trebalo rešiti njegovo postojanje na tlu Bliskog istoka.

Potkrepljujući svoju argumentaciju protiv takvih tvrdnji, Honigova se u svom članku Neprekinuta veza poziva na knjigu Ženi Lebl Hadž Amin i Berlin, koja je objavljena u Tel Avivu 1996. na hebrejskom, a u Beogradu 2003. na srpskom jeziku. Ona upore|uje izjave iranskog predsednika na jednom skupu posvećenom finansijskoj podršci Hamasu u Teheranu sa izjavama Jerusalimskog muftije Hadž Amin el-Huseinija iz vremena Drugog svetskog rata na Panislamskom kongresu u Berlinu. Radi se o istim idejama i planovima, jasno se vidi da je Huseini duhovni preteča Ahmadinedžada. Cilj obojice je osloba|anje prostora Bliskog istoka od jevrejske prisutnosti. Knjiga Ženi Lebl je prava riznica dokumenata, mnogih istorijskih činjenica, skoro 700 napomena o izvornicima, iscrpna bibliografija, koja će budućim istraživačima islamofašizma biti od neprocenjive vrednosti. Honigova žali što knjiga još nije objavljena na engleskom jeziku, da bi bila pristupačna širem krugu istraživača.

U tekstu se podseća na Huseinijevu ulogu u uništavanju evropskog jevrejstva, kao i uloge koju je Jerusalimski muftija imao u stvaranju muslimanskih fašističkih jedinica u Bosni, na Kosovu i Kavkazu.

Pored političke, Huseini je imao i literarne ambicije. U njegovim pesmama provejava ista ona islamo-fašistička mržnja prema Jevrejima kao i u drugim njegovim stvaralačkim poduhvatima, koja je identična današnjoj propagani u mnogim muslimanskim zemljama, bilo da opravdavaju Holokaust ili negiraju njegovo postojanje.

Pokrovitelj Hamasa i Hezbolaha, Mahmud Ahmadinedžad, nije izmislio ništa novo. Terminologija i tendencije su poznate i oveštale, ali svetu populističke politike uvek su dobrodošle. Huseini je obećavao arapskom svetu da će nacisti da oslobode Bliski istok. Hitler, Ajhman, Romel su i danas popularna imena u tom delu sveta. Izraelska novinarka podseća da u knjizi Ženi Lebl ima bezbroj dokumenata, pored Huseinijeve aktivnosti, o doga|ajima koji ilustruju privrženost muslimanskog sveta nacizmu. Diter Visliceni, Ajhmanov zamenik, prilikom svedočenja na sudjenju u Nirnbergu, naglašavao je da je Muftija bio inicijator sistematskog uništavanja evropskog jevrejstva, naročito na balkanskim prostorima, bio saradnik i savetnik Ajhmana i Himlera u izvršavanju tog plana. Podstrekivao je Ajhmana da ubrza rad gasnih komora u Aušvicu, pa je i sam posetio to stratište da vidi kako funkcioniše konačno rešenje.

I pored svega, Hadž Amin el-Huseini, satana u crnoj mantiji, kako su ga neki nazivali, umro je u miru, u Bejrutu 1974. godine. Bio je velemajstor političke mistifikacije, kao i njegov nećak, dobitnik Nobelove nagrade za mir, Jaser Arafat.

Nije mu se ispunila želja da bude sahranjen u Jerusalimu.

U govoru koji je iranski predsednik održao 11. februara 2007. stalno je isticao da niko ne može da spreči njegovu zemlju da vodi miroljubivu politiku i da koristi nuklearnu energiju u miroljubive svrhe. Kako verovati čoveku koji je više puta ponovio da treba jednu članicu Ujedinjenih nacija, kojima i Iran pripada, zbrisati sa zemlje, a dok je držao govor, masa je uz neobuzdano veselje spaljivala izraelsku zastavu?

Dejvid Irving je najzad priznao da je, možda, Holokaust ipak postojao, ali da je Aušvic, samo turistička atrakcija. Sudeći po mnogim istomišljenicima engleskog istoričara, Aušvic je još uvek IN.

Treba ponovo pažljivo iščitavati knjigu Ženi Lebl.

S obzirom da će uskoro biti Purim, Persijancima se preporučuje za čitanje Knjiga o Esteri (Jestiri).

Agencija Apis, 12.3.2007

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License