Gramatika

RIJEČI I NJIHOVE PROMJENE

RIJEČI I NJIHOVE PROMJENE

Klasifikacija riječi izvršena je po pravilima koja važe za gramatike najvećeg broja jezika, tj. onih svjetskih jezika koji u svom izražavanju imaju za osnovu glas-slovo-riječ.
Promjene riječi: broj, rod, deklinacija, konjugacija i dr. rađene su po opštim principima savremene španske gramatike. Na taj način bilo je moguće ukazati na razlike koje su nastale u toku proteklih pola milenijuma, između tadašnjeg jevrejsko-španskog jezika (ladina) i ovovremenog đudeoespanjola.
Ovo je pokušaj da se ti opšti gramatički principi adaptiraju i primijene na jedan subidiom đudeoespanjola - na svakodnevni govorni bosanski đudeoespanjol, u onoj mjeri u kojoj su odgovarajuće gramatičke promjene bile u upotrebi.

ČLAN

ČLAN
Određeni član za muški rod glasi: il za jedninu, lus za množinu. Za ženski rod: la za jedninu, las za množinu.
Prijedlog a (označava pravac djelovanja) sa članom il daje al, sa lus daje aius, sa la daje ala, sa las daje alas.
Primjeri: il amigju - prijatelj, al amigju - prijatelju lus anjus - godine, alus anjus - godinama la butikja - radnja,
ala butikja - u radnji las bezbas - pčele, alas bezbas - pčelama
Prijedlog di (označava porijeklo) sa il daje dil, sa
lus daje dilus, sa la daje dila, sa las daje dilas.
Primjeri: il bajlu - ples, dil bajlu - sa plesa
lus čujlijus - seljačine, dilus čujlijus - seljački
la boka - usta, dila boka - iz usta
las bivdas - udovice, dilas bivdas - udovički

Neodređeni član za muški rod u jednini glasi un, za množinu unus, za ženski rod u jednini una, u množini unas.
Primjeri: un bogu - neki zavežljaj, unus banjus - neke banje,
una barva - neka brada, unas bavažadas - neke besposlice.
U značenju (u prijevodu) na srpskohrvatskom jeziku, neodređeni član može, pored značenja neki imati i značenja: jedan, jedna, jedni, jedne, jedna. Na primjer: jedan zavežljaj, jedne banje, jedna brada, jedne besposlice.
Naglasak (akcenat) neodređenog člana je uvijek na vokalu prvog sloga (un, una, unus, unas).

Upotreba člana u ovom subidiomu jevrejskošpanskog jezika nije bila uvijek obavezna, niti tako česta kao što je to uobičajeno kod drugih romanskih jezika. Skoro da bi se moglo reći da se član upotrebljavao proizvoljno, tj. zavisno od toga da li je i koliko je, onaj koji govori, želio da nešto naglasi ili posebno istakne.
No, postojao je i određen niz slučajeva u kojima je upotreba člana ipak bila obavezna: povodom formiranja neke gramatičke promjene, za ispravno razumijevanje rečenog, i si. Evo nekoliko takvih situacija.
1. Kod poređenja pridjeva za povećanje, u superlativu, član je neophodan sastavni dio oblika.
Primjeri: grandi - velik, il maz grandi - najveći
blankus - bijeli, lus mas blankus - najbjelji
malata - bolesna, la moz malaia - najbolesnija
mazalozas - sretne, las maz mazalozas - najsretnije
2. Kod diferencijacije: imenica - pridjev. Postoji znatan broj riječi koje istim oblikom označavaju i pridjev i imenicu. U ovakvim slučajevima, kad se iz konteksta razgovora nije moglo jasno shvatiti o čemu se radi, uz imenicu se obavezno stavljao član.
Primjeri: aženu - stran, il aženu - stranac
dizgrasjadu - nesretan, il dizgrasjadu - nesretnik
manseva - mlada, la manseva - djevojka
fečus - napravljeni, lus fečus - poslovi
savjozus - pametni, lus savjozus - učenjaci
hazinas - bolesne, las hazinas - bolesnice
saradas - zatvorene, las saradas - zatvorenice

3. Kod padeške promjene imenica (deklinacije) koja se vrši uz pomoć prijedloga: di, a, kun, dolazio je obavezno uz imenicu i član s kojirn su se spajali prijedlozi.
4. Kod čitanja datuma. Na primjer: dvadeset i petog ovog mjeseca - il ventisinkju di esti mez, treća sedmica od Hanuke - la irisera simana dispojs di Hanuka.

IMENICE

Rod imenica.
Imenice muškog roda koje označavaju srodnički odnos ili zanimanje i djelatnost, mogu imati i obiik ženskog roda. Kod imenica koje označavaju srodnički odnos ženski rod se tvorio zamjenom završnog vokala u u a. Na primjer: ermanu - ermana, nonu -nona, suegru - suegra. Kod imenica koje označavaju zanimanje i djelatnost ženski rod nastaje dodavanjem vokala a na oblik muškog roda. Na primjer: pinjador - pinjadora, peškador -peškadora. U slučajevima kad se imenice muškog roda završavaju vokalom, ženski rod nastaje zamjenom završnog vokala - vokalom a. Na primjer: vizinu - vizina, zinganu - zingana, bivdu - bivda.

[edit]Množina imenica.
Imenice oba roda koje završavaju vokalom, tvore množinu dodavanjem konsonanta s na oblik jednine. Na primjer: ajudu - ajudus, amigju - amigjus, aniju - anijus, arvuli -arvulis, avtaha - avtahas, bidakise ~ bidakises, ađunta - ađuntas, aguža -agužas, agva - agvas, aibondiga - albondigas, alegrija - alegrijas, alkunja - alkunjas.
Imenice oba roda koje završavaju konsonantom, tvore množinu dodatkom dvoglasa is. Na primjer: alhat - alhatis, arapador - arapadoris, bidahajim - bidahajimis, alavasjon - alavas-jonis, amistad - amistadis, edad - edadis, bos - bosis.

Sufiksi. Neke imenice muškog i ženskog roda mogu biti predmet umanjivanja (deminutivi) ili pak uvećavanja (augmentativi). Ovi oblici nastaju dodavanjem sufiksa, tj. posebne rječice na kraju imenice. Za deminutive upotrebljavao se sufiks kju a za augmentative sufiks on.
1. Deminutiv (umanjivanje) ima značenje naziva iz milja ili ljubavi, na primjer: iza -ižikja, ermanu - eremanikju, mansevu -rnansevikju, čikju - čikitikju. U nekim slučajevima deminutivi imaju i značenje stvarnog umanjivanja imenice, na primjer: pjedra - pjedrikja, pašaru - pašarikju, pastel - pastelikju.
2. Augmentativ (uvećanje) označava najčešće predimenzioniranje objekta, na primjer: kavesa - kaveson, butru - butron, tontu - tonton, buraču - buračon. Ponekad augmentativ stvara I potpuno nova značenja, na primjer: padre (otac) - padron (gazda), kaldera (posuda) -kalderon (kazan), kučara (kašika) - kuČaron (šefaljka).

[edit]Padeška promjena (deklinacija) imenica.
Deklinacija imenica vrši se uz pomoć prijedloga di, a, kun, pri čemu imenica ne mijenja oblik.
U upotrebi je bilo šest padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Na primjer: imenica ađunta - sastanak
1. ko ili što ađunta - sastanak
2. čiji od koga ili čega dila ađunta - od sastanka
3. kome ili čemu ala ađunta - sastanku
4. koga ili šta ađunta - sastanak
5. gdje, o kome ili o čemu dila ađunta - o sastanku
6. s kim ili s čim kun ađunta - sa sastankom

[edit]Naglasak (akcenat) imenica.
U jevrejskošpanskom jeziku naglasak (akcenat) imenica imao je dva osnovna položaja: na vokalu pretposljednjeg sloga, i na vokalu posljednjeg sloga.
Većina tro— i visesložnih imenica imalo je naglasak na vokalu pretposljednjeg sloga (padrinu, pasafjempu, skarfnju, taralanja, vriguensa). Kod dvosložnih imenica taj pretposljednji slog je u stvari prvi, pa je kod tih imenica bio naglašen vokal prvog sloga (agva, boda, kezu, lenju, modu).
Izvjestan broj imenica imao je naglasak na vokalu posljednjeg sloga. Tu je obuhvaćeno nekoliko grupa imenica:
- imenice iz riječnika hebrejskog jezika I hebraizmi (avtaha, bidakise, gabaj, kirija, hazan, Hanuka),
- imenice iz riječnika turskog jezika i turcizmi (baranadži, čukundruk, duzdan, inčirme, parmak, saraf),
- imenice koje označavaju zanimanje ili zaposlenje (arapador, intaradćr, limpjador, merkador, servidor),
- imenice neizmijenjenog španskog porijekla koje završavaju na -sjon ili -ad (alavasjon, arvatasjon, maldisjon, salvasjon, edad, pijadad, svrijaldad), itd.
Promjene imenica po rodu, broju i padežu, po pravilu, ne utiču na izmjenu položaja naglaska (akcenta).
Kod formiranja oblika za povećanje (augmentativa) dodavanjem sufiksa -on, naglasak se pomjera sa vokala pretposljednjeg sloga (za dvosložne riječi: sa prvog sloga), na vokal posljednjeg sloga (kavru -kavron, klavu - klavon, kučara - kučaron, rikju - rikon, pidasu -pidason).

===A===

ađunta - sastanak
aguzador - oštrač
aguža - igla
agva - voda
ajri - vazduh
alavasjon - pohvala
albondiga - knedla
alegrija - veselje
algudon - pamuk
alhat - nedjelja
alkunja - prezime
alma - duša
almendra - badem
almeša - šljiva
almešada - pekmez od šljiva
alvjana - lješnik
amargura - gorčina
amigju - prijatelj
amistad - prijateljstvo
angusja - jad, gorčina
aniju - prsten
anju - godina
ansja - briga
arapador - brijač
armarju - ormar
aroz - pirinač, riža
arvatasjon - otimačina
arvuli - stablo
asenfada - sjednica
asukri - šećer
asukritu - bonbon
aškenazi - Jevrejin porijeklom iz Srednje ili Istočne Evrope
avdala - obred povodom isteka subote
avlador - govornik
avla - govor
avtaha - nada
azeti - ulje
aznu - magarac
ažu - bijeli luk

===B===

baiabaj - domaćin
bajlu - ples
balavtaha - tupavko
banju - banja
barana - galama
baranadži - galarndžija
baridor - pometač, smetljar
barva - brada
batulin - umućeno žumance
bavažada - sitnica, glupost
bendisjon - blagoslov
bezba - pčela
bezu - poljubac
bidakise - zahod, C
bilibizi - leblebija
bimbriju - dunja
blraha - molitveni blagoslov
birmila - obredno obrezivanje
bisnonu - pradjed
bisnjetu - praunuk
bivdu - udovac
blahu - hrišćanin
bočku - blizanac
boda - svadba
bogu - zavežljaj
boju - beskvcsni hljeb (za Pesah)
boka - usto
bos - glas
bosku - šuma
bragas - gaće
brasu - ruka
brasus - naručje
bue - vo
bukluk - smetlje
bulanik - talog od kafe
buraku - rupa
burvetu - popara
butikja - trgovina, radnja

===C===

cicijot - rese na taletu

===Č===

čadir - kišobran
čalda - zvjezdoliki kolač od badema
čapeju - šešir
čibab - odrezak, šnicla
čiju - povik, vika
čiler - ostava, špajza
činča - stjenica
čizmedži - čizmar, cipelar
čučas - ćevapčići
čuttas - knedle od mesa
čujliju - seljak, seljačina
čukundruk - cvekla
čutuk – panj

===D===

danju - šteta
dedu - prst
devda - dug
dida! – naprstak
dija - dan
dimanda - pitanje
dispiazer - neprijatnost
disregla - nered
dišipla - kućna pomoćnica
dizajunu - svečani doručak
dizeju - želja
disgrasja - nesreća
dizmaju - nesvjestica
djenti - zub
djo - bog
dobla - veliki zlatnik
dolor - boi
dota - miraz
dukadu - dukat, zlatnik
dulsura - slatkiš
daru – čaša

===Đ===

đenitor - roditelj
đoja - radost
đudiju - Jevrejin
đuevis - Četvrtak
đuzdan – novčanik

===E===

edad - dob, starost
ermanu - brat
esperansa – nada

===F===

faldukera - džep
fambri - glad
farina - brašno
faša - povoj, zavoj
feču - posao, rad
fidor - smrad
figadu - džigerica
figju - smokva
filu - konac
fin - svršetak, smrt
finallasi - posuda za nošenje hrane
fistikis - kikiriki
fižonis - grah
fjaru - željezo
flor - cvijet
foja - rupa, grob
fornu - pećnica, rerna
foža - list
fragva - građevina
frigon - krpa za čišćenje
friju - hladnoća
fritula - uštipak od macesa
frutas - voće
fuente - izvor, česma
funtera - unutrašnji dio od tukadu

===G===

gabaj - pomoćnik sveštenika
gajineru - kokošinjac
gaju - pijetao
galah - nejevrejski sveštenik
gana - volja, raspoloženje
ganansja - dobitak, zarada
garon - grlo
gastador - rasipnik
gastu - trošak
gatu - mačka
gazeta - novine
gera - rat
gordura - loj, masnoća
granu - zrno
gritu - vika na nekoga
guerfanu - siroče
guerku - vrag
guerta - bašta, vrt
guevu - jaje
guezmu - miris
gustu - ukus, želja

===H===
hadras - spremanje
hadzir - svinja
hadzirana - svinjarija
hala - sveti ormar (za Toru)
hamišoši - praznik voća
hanukijas - Hanuka svijećnjak
hamec - hrana koja nije paskval
haraganut - lijenost
hartuna - batine
hazen - sveštenik predmolitelj
hazinu - bolesnik
hvarsa - snaga
huegu – požar

===I===
inbrotju - prevara
inčirme - prsluk
inimigju - neprijatelj
intarador- grobar
intožus - naočali
invjarnu - zima
invranu - ljeto
izu – sin

===J===

japrak - sarma
jarnu - zet (kćerkin muž)
jaru - greška
javadura - brava
javi - ključ
jelu - led
jerva – trava

===K===

kadena - lanac
kadinadu - katanac
kajentura - temperatura
kaji – ulica
kal, keila - hram, sinagoga
kalavasa - tikva
kaldera - velika posuda, kazan
kaldu - čorba
kaleža - uličica
kalor - vrućina
kalsa - čarapa
kalsonis - dokoijenice, vrsta tjestenine
kama - krevet
kaminu - put
kamiza - košulja
kampu - polje
kandela - svijeća
kandil - kandilo
kanja - starinar
kantikja - pjesma
kantor - svješfenik - pjevač
kapara - žrtva
kara - lice
karbon - ugljen
karni - meso
kastanja - kesten
kavaju - konj
kave - kafa,
kave pretu - crna kafa,
kave blanku - bijela kafa, kave kun batulin
kavejus - kosa
kavesa - glava kavra - koza
kavru - jarac
kavu - kraj, ishod
kaza - kuća
kazaminteru - provodadžija
kazamjentu - vjenčanje
kesa - žalba, zamjerka
ketuba - ženidbeni ugovor
kezu - sir
kiridu - dragan
kirija - žrtva
klavu - čavao, klinac
kola - rep
kolana - ogrlica
kolca - jorgan
kolis - kupus
komunidad đudija - jevrejska opština
kolu - vrat
konseža - priča
konsežu - savjet
korason - srce
kotula - suknja
krijador - stvoritelj
krijatura - dijete
kučara - kašika
kučaron - kutlača
kučiju - nož
kuentu - račun
kuernu - rog
kuerpu - tijelo
kuešku - koštica
kufer - Jevrejin koji ne poštuje vjerske propise
kulada - veš za pranje
kuletu - kravata
kulevra - zmija
kulpa - krivica
kumida - jelo
kundža - ruža od koje se spravlja "asukuruzadu"
kuntentez - zadovoljstvo
kunusimjentu - upoznavanje
kunjadu - zet (sestrin muž)
kurderu - janje, ovca
kurtižu - purimski vašar
kušinu - jastuk
kuzina - kuhinja
kuzindera – švalja

===L===
ladron - kradljivac
ladu - strana
lagrima - suza
lana - vuna
lavandera - pralja
lavorador - radnik
lavoru - rad
leci - mlijeko
lej - vjera, zakon
lenju - drvo
leon - lav
letra - pismo, slovo
levadura - kvasac
limpjador - čistač
limud - zadušnica
lingva - jezik (govorni)
livru - knjiga
loda - prostitutka
loku - luđak
luenga - jezik (organ)
lugar - mjesto
lukum - patišpanja
lukura - ludost, besmislica
lumbri - vatra
lumbrigju - pupak
luna - mjesec (nebesko tijelo)
lunar - mjesečina
lunis - ponedeljak
luvja - kiša
luz – svijetlo

===M===

macas - beskvasni hljeb (za Pesah)
maderu - stup, direk
madre - majka
maestro - učitelj, majstor
mal - zlo
malah - anđeo
malatija - bolest
malatu - bolesnik
maldarim - jevrejska osnovna škola
maldiču - prokletnik
maldisjon - prokletstvo
malsanu - nezdrav
mandulatu - slatkiš od sjeckanih badema
mangranu - nar
manča - mrlja
manija - narukvica
manjera - način
mansana - jabuka
mansevez - mladost
mansevu - mladić
manteka - buter
mar - more
maravija - čudo
maridu - suprug
masapan - marcipan
masapitjada - tarana
masas - đevreci za Pesah
mašijah - mesija
martis - utorak
mazal - sreća
mediku - Ijekar
merkador - trgovac
merkadu - tržnica
merset - milosrđe
mez - mjesec (kalendarski)
meza - postavljena trpeza
mezuza - blagoslov na kućnom dovratku
micva - boguugodno djelo
miina - pita od sira ili zelja
mijoju - mozak
milagri - čudo
milizina - lijek
milon - dinja
mindrugu - mrvica
minha - večernja molitva
minjan - kvorum neophodan za zajedničku
molitvu
mjedu - strah
mjel - med
mjerkulis - srijeda
modu - način
moel - sveštenik osposobljen za ritualno obrezivanje
moet - praznik
moezis - orasi
montis - brda, vrsta kolača
morada - stan
mosu - momak, sluga
moška - muha
mulad - mjesečeva mijena
muleža - žlijezda, brizia
muertu - mrtvac
mulin - mlin
mundu - svijet
muneda - novac
murtaža - pogrebna odjeća
mustačus - brkovi
mužer- žena, supruga

===N===

namoradu - ljubavnik
nariz - nos
nači - noć
nogilas - balkon za žene u sinagogi
nombri - ime
nonu - djed
nov ju - mladoženja
nuera - snaha
njetu - unuk
njevi – snijeg

===O===

ombri - čovjek, muškarac
oreža - uho
ora - sat (vremenski)
oru - zlato
ožu – oko

===P===

padre - otac
padrinu - kum prilikom obrezivanja
padron - gazda
palasju - dvorac
palavra - riječ
pan - kruh
panariz - čir
panderu - daire
papel - papir
pared - zid
parjente - rodbina
parmakitu - ograda od letvica
parti - dio
partidor di tenja - cjepar
pasador - prolaznik
pasatjempu - razonoda
pasensja - strpljenje
pastel - pita od mesa
paseju - šetnja
paša - odrezak od mljevenog mesa ili dr.
pavurija - žižak za kandilo
paz - mir
penju - češalj
pera - kruška
peron - viljuška
peši - riba
peškador - ribar
petu - njedra
peškadu - ribarnica
pidasu - komad
pijadad - samilost
pikador - griješnik
pikadu - grijeh
piležu - žlundra u mesu
pimjentu - biber
pinkas - dnevnik
pinja - kuhani klip kukuruza
pinjaderu - frizer
piožu - uš, vaška
piškeš - poklon
pitijikja - hljeb za subotu
pivitas - pečene košpice od bundeve
pižon - golub
pjarna - noga
pjedra - kamen
pje - noga
platu - tanjur
plumas - perje
polvu - prašina
presju - cijena
primus - bliski rođaci
primura - nužda
prisa - žurba, hitnja
prnjada - trudnica
provi - siromah
puarta - vrata
pumidor - paradajz
punča - ubod
puntu - trenutak, minut

===R===

raja - bijela džigereica, pajšl
raki - rakija
raton - miš
ravja - ljutnja
razon - pravo
re - kralj
regla - red
rena - kraljica
rigoldu - podrigivanje
rikju - bogataš
rimedju - izlaz, rješenje
ripozu - mir, odmor
rispuesta - odgovor
riza - smijeh rizinkazadu - mladenac
rizinparida - porodilja
rizinprnjada - početni stadij trudnoće
rižinderu - kuhar
rohec - ukopnik
roju - crvenokosi, riđan
roza - cvijet ruže
rusktta - purimska kiflica
ruda - ruta, mirišljava i ljekovita biljka

===S===

sadaka - milostinja
saku - vreća
sal - so
salud - zdravlje
saludu - pozdrav
salvasjon - spasenje
samas - služiteij u sinagogi
sangri - Krv
šapatu - papuča
saraf - zlatar
savju - znalac, stručnjak
savor - ukus
seda - svila
sehe! - pamel
sefaradi - Jevrejin porijeklom iz Spaniie sena - večera senjal - znak
servidor - služiteij, konobar
servisjos - zahod, C
set - žeđ
sevoja - crni !uk
seža - trepavica
sigitu - ćoravko
sile - Šamar
simana - sedmica
siniza - pepeo
sireza - trešnja
sirma - srebro
sivdad - grad
sjelu - nebo
skaleras - stepenice
skalon - stepenica
skaravatu - bubašvaba
skarinju - čežnja za nekim
skarpa - cipela
skova - metla
soldadu - vojnik
svrljaldad - hunjavica, prehiada

===Š===
šabat - subota
šavon - sapun
šolet - čorbasti grah
špital - bolnica
šohet - sveštenik osposobljen za košer klanje stoke i živine za ljudsku ishranu
šuhis - cipele
šungja - gušćija mast

===T===

talet- ogrtač za molitvu
taralanja - paučina
tanid - post
tardi - veče
tavajol - maramica
tavia - daska
tavulin - stol
tefila - jutarnja molitva
tefilim - molitveno remenje
tekufa - vjerska zabrana pijenja vode
tela - opna, pokožica
teta - dojka
tiju - ujak
tinedži - limar
tinu - um, pažnja
tiru - pucanj, hitac
tižadu - krov
tjempu - vrijeme
tjera - zemlja
tontu - glupan
tosigu - otrov
trapu - krpa
trifa - nije košer
trigju - pšenica
tripa - stomak
tuenu - grmljavina, tutnjava
tufek - pištolj
tukadu - tradicionalna kapa starijih žena
turku - musliman
tutanu - koštana srž
tutun – duhan

===U===

uda - soba
unja - nokat
uva - grožđe
uzu – običaj

===V===
vaka - krava
valor - vrijednost
varda - istina
vintana - prozor
verdura - povrće
vestidu - odijelo, haljina
vida - život
vidru - staklo
vijažador - putnik
vijažu - putovanje
vinagri - ocat, sirce
vindidor- prodavalac
vizindadu - susjedstvo
vizinu - susjed
vjarnis - peiak
vježes - starost
vježu - starac
vriguensa – sramota

===Z===

zelenikja - pita od špinata
zinganu - Rom, ciganin

PRIDJEVI

Rod pridjeva. Najveći broj pridjeva muškog roda završava vokalom u. Ženski rod tih pridjeva tvori se zamjenom vokala u u vokal a. Na primjer: bašu - baša, fišugu - fišuga, maldiču - maldiča, rotu - rota.
Pridjevi koji ne završavaju vokalom u nemaju posebnog oblika za ženski rod, tj. isti je oblik pridjeva i za muški i za ženski rod. Na primjer: ačik - svijetao - svijetla, balavtaha - tupav -tupava, dulsi -sladak - slatka, fambrijenti - gladan - gladna, grandi - velik - velika, provi -siromašan - siromašna, rijenti - nasmijan - nasmijana, tristi -tužan - tužna.

Množina pridjeva. Slično kao i kod imenica, i kod pridjeva množina nastaje dodavanjem konsonanta s na oblik jednine. Na primjer: abatidu - abatidus, distapadu -distapadus, munčadu - munčadus, roju - rojus.

Stepenovanje (poređenje) pridjeva. Komparativ pridjeva se dobija upotrebom priloga za količinu maz. Na primjer: altu - maz altu, deigadu - maz deigadu, gustozu - maz gustozu, savjozu - maz savjozu, provi - maz provi, grandi - maz grandi, tristi - maz tristi.
Superlativ, drugi stupanj poređenja, nastaje dodavanjem odgovarajućeg određenog člana ispred komparativa. Na primjer: maz altu - il maz altu, maz deigadu - il maz deigadu, maz gustozu - il maz gustozu, maz provi - il maz provi, maz grandi - il maz grandi, maz tristi - il maz tristi.
Pridjev bojnu - dobar, ima poseban oblik i u komparativu mižor -bolji, i u superlativu il mižor - najbolji.

Naglasak (akcenat) pridjeva je u vokalu pretposljednjeg sloga, a kod dvosložnih pridjeva - na vokalu prvog sloga.
Pridjevi stranog porijekla: iz turskog jezika, ili iz hebrejskog jezika, i dr. imaju naglasak (akcenat) na vokalu posljednjeg sloga (ačik, balavtaha).
Promjene pridjeva po rodu i broju, kao i stepenovanje (poređenje) pridjeva, ne dovode do izmjena u odnosu na akcenat.
Iznimku čini pridjev bojnu (koji i inače ima neredovan oblik komparativa i superlativa), kod koga u oba stepena poređenja, naglasak prelazi na vokal posljednjeg sloga (mižor, il mižor).

abatidu - potišten
abonansadu - dobroćudan
ačik - svijetao
afožadu - lisnat
altu - visok
amariju - žut
amargu - gorak
amorčadu - natmuren
anču - širok
anužadu - potišten
arimindadu - zakrpljen
asadu - pečen
avjertu - otvoren
aženu - strani
balavtaha - tupav
basu - nizak
bindiču - blagoslovljen
bivu - živ
blanku - bijel
bojnu - dobar
buraču - pijan
butru - debeo
čikju - malen
deigadu - tanak
direču - nedužan, ispravan
disfeču - razmekšan, pokvaren
diskalsadu - bos
diskavinjadu - gologlav
diskufijadu - nedostojan povjerenja
diskuzidu - rašiven, oparan
dispičozu - ironičan
distapadu - otkriven
distruidu - pohaban
dizganadu - bezvoljan, neraspoložen
dizgrasjadu - nesretan
diznudu - gol
dulsi - sladak
durukadu - oštećen
ćtudiju - jevrejski
falsu - neprav, patvoren
fambrijenti - gladan
farinjozu - brašnast
fididu - smrdljiv
fišugu - dosadan
fondu - dubok
fresku - svjež
fritu - pržen
grandi - velik
gubozu - grbav
gulozu - sladokusan
gustozu - ukusan
haragan - lijen
hazinu - bolestan
hinozu - lijep, zgodan
iladu - hladan
impigadu - zaposlen
inamoradu - zaljubljen
incesku - francuski
inhaminadu - ukuhan
inkantadu - zapanjen
inkargadu - natovaren
jeladu - smrznut
kajadozu - šutljiv
kansadu - umoran
klaru - svijetao
koloradu - obojen
košu - šepcv
krudu - sirov
kulpozu - kriv
kuntunidu - neuračunljiv
kunusidu - poznat
kurlcdu - crven
kuzinadu - kuhan
largu - dug-
lavadu - opran
limpju - čist
lindu - lijep
livjanu - lagan
loku - lud
luvjozu - kišovit
malatu - bolestan
maldiču - proklet
mančadu - zamrljan
mansevu - mlad
mazalozu - sretan
mentirozu - lažljiv, prevrtljiv
možadu - mokar, skvašen
muartu - mrtav
mudu - nijem
muevu - nov
mukozu - slinav
negru - zao
nuvladu - oblačan
paridu - rođen
pensjerozu - zamišljen, zabrinut
pintudu - bodljikav
pizgadu - težak
pretu - cm
provečozu - uspješan
provi - siromašan
putridu - gnjio
purkaldadu - prljav
ravjozu - ljut
rijenti - nasmijan
rikju - bogat
roju - crvenokos, riđ
rompidu - razbijen
rotu - poderan
rovinadu - upropašten
saheludu - pametan
saludu - slan
saludozu - zdrav, čio
sanu - zdrav
saradu - zatvoren
sarnozu - dosadan
savjozu - učen
seku - suh
sigitu - dalekovid
silozu - ljubomoran
sirjozu - ozbiijan
sjegu - slijep
sjerdu - gluv
skuridu - iscurio
solu - sam
spozadu - zaručen
streču - uzak
sufritu - popržen
tapadu - pokriven
tintu - jadan
tiribli - strašan
fontu - glup
tristi - tužan
tuartu - nakriv
ultimu - posljednji
vaziju - prazan
vestidu - obučen
vježu - star

BROJEVI

Glavni brojevi
1 unu
2 dos
3 tres
4 kvatru
5 sinku
6 šeš
7 sjeti
8 oču
9 mojvi
10 djes
12 dodzi
13 tredzi
14 katorzi
15 kinzi
16 dizišeš
1 7 dizisjeti
1 8 dizioču
1 9 dizimojvi
20 venti
21 ventiunu
23 ventitres
itd.
30 trenta
40 kvarenta
50 sinkuenta
60 sisenta
70 sitenta
80 oćenta
90 novjenta
100 sjen
300 trezjentus
400 kvatrušentus
500 kinjentus
600 šišentus
700 sitisjentus
800 oćusjentus
900 novišentus
1000 mil
2000 dos mil
3000 tres mil
itd.

Osim broja jedan (unu) svi ostali glavni brojevi ne mogu se mijenjati po rodu i broju.
Broj jedan (unu) pored muškog roda ima i ženski rod (una), i množinu u muškom rodu (unus) i u ženskom rodu (unas). Tako se, na primjer, može reći: Aki aj un ombri i una mužer - Tu su jedan muškarac i jedna žena. No već upotreba množine i muškog i ženskog roda, dobivaju značenje neodređenog člcna. Tako, na primjer: Ja mus vižitarun unus i unas mužeris - u svakodnevnom govoru se prevodi: Posjetili su nas neki muškarci i neke žene. Ta dvojna funkcija broja jedan, kao broja i kao neodređenog člana, doprinijela je da se izrazi: unu, una, unus, unas, upotrebljavaju u složenicama - I kao odnosne zamjenice. Na primjer: algunu - neko, ninguna ~ nijedna, kadaunus-kadaunas - svi, sve.
Deklinacije (padeske promjene) glavnih brojeva su moguće i često su bile u upotrebi. Izvode se na osnovu principa izloženih kod deklinacije imenica.

[edit]Redni brojevi

1. primu
2.segundu
3. triseru
4. kvartenu
5. sinkenu
6. šišenu
7. sitenu
8. očenu
9. novenu
1 0. dizenu
11. onzenu
12. dozenu
13. trezenu
14. katorzenu
15. kinzenu
16. dizišešenu
17. dizisjetenu
18. diziočenu
19. dizimojvenu
20. ventenu
21. ventiprimu
22. ventisekundu
23. ventitriseru

itd.

30. trentenu
40. kvarentenu
50. sinkventenu
60. sisentenu
70. sitentenu
80. očentenu
90. novjentenu
100. sjentenu
200. duzentenu
300. trezjentenu
400. kvatrušentenu
500. kinjentusenu
600. šišentusenu
700. sitisjentusenu
800. očusjentusenu
900. novišentusjenu
1000. milenu
2000. dozmilenu
3000. trezmilenu
itd.
Redni brojevi su muškog roda. Ženski rod se dobiva zamjenom vokala u u vokal a, na primjer: primu - prima, sekundu - sekunda, itd. Množina rednih brojeva nastaje dodavanjem konsonanta s, na primjer: diziočenu - diziočenus, trezmilenu - trezmilenus, itd.

Upotreba brojeva

[edit]Sabiranje i oduzimanje
1 + 1=2 Unu maz unu son dos - Jedan više jedan jesu dva
0+1=1 Nada maz unu ez unu - Ništa više jedan je jedan
3-1=2 Trez menu unu son dos - Tri manje jedan jesu dva
1 -1=0 Unu menu unu ez nada - Jedan manje jedan je ništa

[edit]Množenje i djeljenje
1x2 =2 Una vez doz son doz - Jedan puta dva jesu dva
5x4 =20 Sinku vez kvatru son venti - Pet puta četiri jesu dvadeset
6:2 =3 Seš spartidu a dos son tres - Šest podijeljeno sa dva jesu tri
15 : 3 = 5 Kindzi spartidu a tres son sinku - Petnaest podijeljeno sa tri jesu pet

[edit]Razlomci i procenti
Un numeru intjeru - Cijeli broj - 1
Una mijatad - Jedna polovina - 1/2
Un kvartu - Jedna četvrtina - 1/4
Dos kvartus - Dvije četvrtine - 2/4
Tres kvartus - Tri četvrtine - 3/4
Per sjentu - posto
Dos per sjentu - dva posto 2%
Kindzi per sjentu - petnaest posto 15%
Trenta per sjentu - 30%

Decimalni brojevi su se čitali, na primjer: 11,5- ondzi i sinku dizenas 235,1 2 - duzjentustrentasinku i dodzi sjentenas

Sati: Ki ora son? Koliko je sati?
Son las dodzi - ez medjudija. Dvanaest sati - podne je.
Ez un kvartu para la una. Četvrt do jedan.
Son las doz i djes puntus. Dva sata i deset minuta.
Son las sinku i megja. Pet i po sati.
Son las oču i ventisinku puntus. Osam sati i dvadesetpet minuta.
Ez una i un kvartu. Jedan i četvrt.
Mankan djez puntus para las kvartu. Deset minuta do četiri. Itd.

Datumi su uvijek iskazivani glavnim brojevima. Nazivi mjeseci nisu postojali u ovom subidiomu jevrejskošpanskog jezika. U tom pogledu bili su u upotrebi ili redni broj mjeseca u godini, ili hebrejski naziv mjeseca, ili posredni način kojim se neki datum ili događaj locirao u odnosu na određeni vjersko-nacionalni praznik. Godina se iskazivala isto tako rednim brojem. Na primjer: datum 25.02.1 990. čitao se "II ventisinku di dos di milnovišentusnovjenta", itd.

Redni brojevi u funkciji imenica. Redni broj "primu" (prvi) dobivao je u određenim slučajevima značenje imenice "il primu" -najbliži rođak. Radi se, ustvari o skraćenom obliku izraza "primu ermanu" - sa doslovnim značenjem "prvi brat" i prenesenim značenjem "prvi poslije brata". Govorilo se o rodbinskom odnosu djece čiji su roditelji (jedan od roditelja) braća ili sestre. Sa istim značenjem upotrebljavan je i izraz brat (ermanu) i u ženskom rodu - sestra (ermana) - i u množini: primus ermanus ili primas ermanas.
Ovaj način izražavanja rodbinskog odnosa pomoću rednog broja išao je i dalje i u sljedećim generacijama. Tako je bio u upotrebi izraz "primus sekundus" (prvi drugi) koji je označavao rodbinski odnos djece prvih rođaka. Na primjer: ižus i ižas di lus primus ermanus o primas ermanas, si jaman primus sekundus (sinovi i kćeri prvih rođaka nazivaju se prvi drugi (u doslovnom prijevodu), a u prenesenom značenju - drugi rođaci). Vjerovatno je bilo moguće, po ovom istom sistemu, ići i u dalje generacije: primus triserus, primus kvartenus, itd. No, u svakodnevnom govoru tako daleka srodstva nisu bila označavana.

Naglasak (akcenat) glavnih i rednih brojeva bio je, kao i kod većine drugih vrsta riječi u đudeoespanjolu, po pravilu, na vokalu pretposljednjeg sloga. Kod brojeva koji se sastoje od jednog ili dva sloga - akcenat je uvijek bio na vokalu prvog sloga (unu, tres, kvatru, djez). Broj šesnaest (1 6) i svi složeni brojevi koji završavaju sa cifrom šest (6), imaju naglasak na vokalu posljednjeg sloga. Na primjer: šeš (6), dizišeš (16), duzjentustrentašeš (236), itd. Ova opaska o akcentu u vezi sa cifrom šest (6) ne odnosi se na redne brojeve.

ZAMJENICE

Svakodnevni govorni bosanski đudeoespanjol obuhvatao je sedam vrsta zamjenica: lične, dopunske glagolske zamjenice, zamjenice kao izraz učtivosti, pokazne, prisvojne, odnosne i upitne, i neodređene zamjenice. 2.5.1. Lične zamjenice su: jo, tu, el-eja, muzotrus, vuzotrus, ejus-ejas. Lične zamjenice imaju padešku promjenu (konjugaciju) sa šest padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, lokativ, i instrumental, kako slijedi:
jo, di mi, a mi, mi, di mi, kun mi tu, di ti, a ti, tu, di ti, kun ti el-eja, di el, a ei, el, di el, kun el muzotrus, di muzotrus a muzotrus, muzotrus, di muzotrus, kun muzotrus vuzotrus, di vuzotrus, a vuzotrus, vuzotrus, di vuzotrus, kun vuzotrus ejus-ejas, di ejus, a ejus, ejus, di ejus, kun ejus
Dopunske glagolske zamjenice su: mi, ti, si, nus, vus, a svi ovi oblici se prevode izrazom se. Upotrebljavali su se kod glagola povratnog karaktera (povratni glagoli) prilikom formiranja odgovarajućih glagolskih promjena. Na primjer: povratni glagol rijirsi (smijati se), imao je sljedeće oblike:
prezent: jo mi rijo - ja se smijem imperfekt: jo mi rijivo - ja se smijah perfekt: jo mi riji - ja sam se smijao futur: jo mi vo rijir - ja ću se smijati
Zamjenice kao izrazi učtivosti. U upotrebi je bio oblik trećeg lica jednine ili množine, muškog ili ženskog roda - kao izraz za obraćanje u smislu učtivosti ili poštovanja -drugoj osobi. Na primjer: Si El kirija: Kad biste Vi (on) željeli. Esti piškeš ez para Eja: Ovaj poklon je za Vas (nju). Di Ejus no asperi estas palavras: Od Vas (njih) nisam očekivao takve riječi. Itd.

Pokazne zamjenice su:
esti, esta, estu - ovaj, ova, ovo (množina: estus - ovi, estas - ove)
akel, akeja, akeju - onaj, ona, ono (množina: akejus - oni, akejas -one)
Na primjer:
Esti feču no mi agrada - Ovaj posao mi se ne dopada
Para esta mužer no aj pas - Za ovu ženu nema mira
Ondi sta estu tuju amigju - Gdje je taj tvoj prijatelj
No miris akel ombri - Ne gledaj onog muškarca
Akeja kuzina no ez muj limpja - Ona kuhinja nije mnogo čista
Di akeju mus kali spantar - Od onog se moramo bojati

Posvojne zamjenice imaju slijedeće oblike: miju - moj, tuju - tvoj, suju - njegov, mojstru - naš, vojstru - vaš, suju - njihov. Za tri lica jednine postoje i skraćeni oblici: mi - moj, tu, tvoj, su -njegov.
Puni oblik prisvojnih zamjenica je u upotrebi kad je svrha kazivanja isključivo svojinskog (posesivnog) karaktera, na primjer; esti livru ez miju - ova knjiga je moja. Kad svrha kazivanja ima i neki drugi karakter, recimo pokazni (indikativni), upotrebljava se skraćeni oblik posvojne zamjenice. Na primjer: estu ez mi livru - ovo je moja knjiga. Skraćeni oblik se može upotrijebiti i u slučajevima kad je iskazivanje svojine samo sporedno tj. uzgredno, na primjer: kada vez tumava mi Šavon - uvijek (svaki put) je uzimao moj sapun.
1. Ženski rod posvojnih zamjenica se tvori zamjenom karakterističnog vokala u u vokal a, na primjer: miju - mija, tuju - tuja, suju - suja, mojstru - mojstra, vojstru - vojstra, suju - suja. Skraćeni oblici prisvojnih zamjenica nemaju ženskog roda, tj. jedan te isti oblik ima značenje oba roda. Ženski rod punih oblika posvojnih zamjenica odnosi se na objekat radnje, na primjer: estu ez mija kama - ovo je moj krevet, mojstra iža si va spozar - naša kći će se vjeriti.

Množina posvojnih zamjenica se odnosi na objekat kazivanja. Množinu imaju i muški i ženski rod, a \ skraćeni oblici. Množina se tvori dodavanjem konsonanta s na oblik jednine, na primjer: mijus (mis) - moji, tujus (tus) - tvoji, sujus (sus) - njegovi, mijas (mis) - moje, tujas (tus) -tvoje, sujas (sus) - njezine-njene, mujstrus (mojstras) - naši-naše, vojstrus (vojstras) - vaŠi-vase, sujus (sujas) -njihovi-njihove. Primjeri: Mis vestidus son todus pretus - Sva moja odijela su crna. Aki no aj mučas tujas arnigjas - Ovdje nema mnogo tvojih prijateljica.
Posvojne i upitne zamjenice su: ki - onaj koji, koji? koga?
akel - onaj što, akeju, akeja - onaj, ona, ken? ko? kvalu, kvala - koji, koja? luke - Šta?
Primjeri:
Para ki jo sto avlando - Za koga ja to govorim?
Akeju no ez feču limpju - Ono nije čist posao
No mi digas kun ken mi vo pasejar - Ne govori mi s kim ću šetati
Para kval livru mi stas dimandandu - Za koju knjigu me pitaš?
Luke ti importa - Sta te se tiče

Neodređene zamjenice su: algu- nešto, algunu - neko, ningunu - niko, nada -ništa, todu - sve, kada - svaki.
Primjeri:
Paresi ki algu mi kajo in ožu - Izgleda da mi je nešto upaio u oko
Mi vas avizar si algunu rni sta buškandu - Javićeš mi ako me neko bude tražio
No aj ningunu para avlar - Nema nikoga za razgovor
Para nada ti stas aravjandu - Ljutiš se bez razloga
Todu ti disi - Sve sam ti rekao
Ki sepa kada unu - Neka svi znaju

GLAGOLI

GLAGOLI

abašar - silaziti
aboltar - okrenuti
aburakar - prošupljiti
ačapar - uhvatiti
ačetar - prihvatiti
ađuntar - sastati se
afarar - uhvatiti
afogarsi - udaviti se
agradar - sviđati se
aguzar - naoštriti
aharvar - tući nekoga
ajegar - dostići
ajegarsi - primaknuti se
ajudar - pomoći
akešarsi - žaliti se
akometer - nuditi
akometersi - kladiti se
akumudar - popraviti
alavar - hvaliti
alimpjar - očistiti
alkansar - stići na nešto
alvanlar - dignuti
amaniser - osvanuti
amargar - zagorčati
amasar - umijesiti
amatar - ugasiti
amudiser - zanijemiti
apijadarsi - smilovati se
aprontar - prirediti
aprovar - pokušati
aprovečar - iskoristiti
arankar - ubrati
arapar - obrijati
araskar - grebati, češati
aravjar - ljutiti
areglar - urediti, uskladiti
ariivar - podnijeti
arikožir - sakupiti
arisivir - primiti
armatar - odbaciti, maršnuti
arogar - zamoliti
arovar - ukrasti
arvatar - otimati
asar - peći
asentar - sjediti
aserkar - približiti
asimežar - ličiti
asperar - čekati
ažugar - osušiti
avlar - govoriti
avrir - otvoriti
bajlar - plesati
baldizer - zijevati
banjarsi - kupati se
barir - mesti
bater - lupati
bendizir- blagosivljati
bever - piti
bezar - ljubiti
bivir - živjeti
burlar - šaliti se
buškar - tražiti
čijar - vikati
dar - dati
dešar - ostaviti
devir - dugovati
dimandar - pitati
disfazer - pokvariti
diskansarsi - odmoriti se
dispartir- raspodijeliti
distabafar - odahnuti
dizejar - želiti
dizir - reći
dizguznar - iščašiti zglob
dizmajarsi - onesvijestiti se
dublar - presaviti
dugojar - zaklati
durmir - spavati
durukar - oštetiti
đudikar - prosuditi
đugar - igrati
ečar - baciti
ečarsi - leći
embezar - učiti
embrasar - zagrliti
empesar - početi
enkargar - tovariti
enkašar - uvući
engradiser - narasti
enprezentar - pokloniti
eskučar - slušati
eksužir - izabrati
falakar - batinati (po tabanima)
fazer - raditi, činiti
fider - smrditi
floriser - cvjetati
fogar - udaviti
frijir - pržiti
fujir - bježati
kuvrir - pokriti
kuzinar - kuhati
kuzir - siti
lavar - prati
lavorar - raditi
lazdrar - tegariti
limpjar - čistiti
maldar - čitati
maldizir - kleti
manijar - micati, mahati
mankar- nedostajati
maravijarsi - čuditi se
matar - ubiti
meriser - zaslužiti
merkar - kupiti
mesklarsi - miješati se
meter - staviti
mintir - lagati
mirar- gledati, vidjeti
morar - stanovati
mostrar - pokazati
možar - skvasiti
mu'ir - mljeti
murdir - ugristi
nasersi - roditi se
notar - bilježiti
parir - roditi
partir - sjeći, otići
pasar - prolaziti
pasejar - Šetati
pensar - misliti
penjarsi - češljati se
perder - gubiti
perdonar - oprostiti
pezar - vagati, žaliti
pikjar (la kami) - sjeckati (meso)
pilijarsi - svađati se
provar - probati, kušati
puder - moći
puncar - bosti, ubosti
ravjarsi - ljutiti se
rijirsi - smijati se
ringrasjar - zahvaliti
risponder- odgovoriti
rižir- spremati, pripremati
romper - razbiti
rovinar - upropastiti
salir - izaći
salirsi - uspeti se
saludar - pozdraviti
sarar - zatavoriti
saver - znati
ser - biti
serkar – tražiti
servir - služiti
sjegar - oslijepiti
sjentir - ćuti, slušati
skaldar - popariti, ofuriti
skaldarsi - ojesti se
skapar - svršiti
skrivir - pisati
skunder - sakriti
sonjar - sanjati
spantarsi - bojati se
spartir - dijeliti
spartirsi - rastaviti se
spozarsi - zaručiti se
star - biti
stirar - prostrijeti, peglati
sulvidar - zaboraviti
tapar - pokriti
timblar - drhtati
tiner - imati
trajer - donijeti
trukar - promijeniti
tumar - uzeti
tumarsi - svađati se sa nekim
urinar - mokriti
utijar - peglati
ver - vidjeti
vijažar - putovati'
vinder - prodavati
vinir - doći
vižitar - posjetiti
vriguensarsi - stidjeti se
Contents [hide]
1 Glagolske promjene
2 Glagolski oblici
3 Glagolska vremena
4 Glagoli na ar:
5 Glagoli na er:
6 Glagoli na ir:
7 Imperfekt ili Perfekt?
8 Povratni glagoli
9 Pomoćni glagoli
10 Nepotpuni glagoli
11 Naglasak (akcenat) glagola
12 IN MEMORIAM ZA SVAKODNEVNI GOVORNI BOSANSKI ĐUDEOESPANJOL
[edit]Glagolske promjene
Glagolske promjene u svakodnevnom govornom bosanskom đudeoespanjolu, obuhvatale su dva glagolska oblika - infinitiv i gerundiv prezenta, i četiri glagolska vremena - sadašnje vrijeme - prezent, prošlo nesvršeno vrijeme - imperfekt, prošlo svršeno vrijeme - perfket, i buduće vrijeme - futur.
Pri definisanju glagolskih (konjugacionih) promjena, treba poći od saznanja da se glagoli posmatraju kao jedinstvo oblika koji se sastoji od glagolske osnove i glagolskog nastavka. Postoje tri glagolska nastavka: ar (abašar), er (amudiser), i ir jarikožir). Odvajanjem glagolskih nastavaka dobija se glagolska osnova, a ona predstavlja bazu za sve vrsta glagolskih promjena.

[edit]Glagolski oblici
Infinitiv (osnovni bezlični oblik) glagola bio je veoma često u upotrebi u svakodnevnom govoru. Upotrebljavan je i kao nepovratni i kao povratni oblik, i to u dvije osnovne forme: kao samostalni oblik izražavanja, i kao sastavni dio budućeg glagolskog vremena — futura. Primjeri:

Kao samostalni oblik:
Pojdis maldar estas letra čikjas? Jo ti keru mostrar komu si giza esta kumida. Esta milizina no si pojdi inglgtir. La agva ez fonda, ti pojdis afogar. II ganar i il perder son ermanus.
Kao sastavni dio futura:
Jo vo frijir estus guejvus. Si eja va vinir, jo la sto asperandu.
Gerundiv prezenta je glagolski oblik koji označava radnju koja se dešava u prezentu i to upravo u trenutku kada se o njoj govori. Formira se od glagolske osnove i nastavaka: andu za glagole sa glagolskim nastavkom ar, i jendu za glagole sa glagolskim nastavcima er i ir.
Gerundiv prezenta je bio "otmeniji" način izražavanja, a ušao je u svakodnevni govorni subidiom, vjerovatno, posredstvom jevrejskošpanskih romansi. I pored toga, bio je veoma često u upotrebi, i to uglavnom uz pomoćni glagol star.
Primjeri:
Puluke ti stas aravjandu? A ken stas asperandu? Kvandu lu fupi stava kumjendu. Lu vidi stava rompjendu il đaru. Kun ken stas rijendu? Si ićo ala kama i stava durmjendu
[edit]Glagolska vremena
Prezent - sadašnje vrijeme formira pravilnu i nepravilnu konjugaciju.

Pravilna konjugacija kod glagola sa završetkom ar formira se od glagolske osnove i nastavaka: u, as, a, amus, aš, an. Primjeri:
ačapar: ačapu, ačapas, ačapa, ačapamus, acapaš, ačapan
dešar: dešu, dešas, desa, dešamus, dešaŠ, dešan
imbroljar: imbrolju, imbroljas, imbrolja, imbroijamus, imbroljaš, imbroljan
Pravilna konjugacija kod glagola sa završetkom na er i ir, formira se od glagolske osnove i nastavaka: u, is, I, emus, es, in. Primjeri:
bater: batu, batis, bat;, batemus, bateš, batin
bever: bevu, bevis, bevi, bevemus, beveš, bevin
kajer: kaju, kajis, kaji. kajemus, kaješ, kajin
skonder: skondu, skondis, skondi, skondemus, skondeš, skondin
arikožir: arikožu, arikožis, arikoži, arikožemus, arikožeš, arikožin
avrir: avru, avris, avri, avremus, avreš, avrin
frijir: friju, frijis, friji, frijemus, friješ, frijin
ingiutir: inglutu, ingiutis, ingiuti, inglutemus, ingluteš, inglutin
Nepravilna konjugacija prezenta glagola sa glagolskim završetkom ar ima jedan poseban kuriozum. Jednosložni glagol dar (dati) nakon odbijanja glagolskog nastavka ar, ostaje samo na jednom slovu u glagolskoj osnovi (d).
Prezent glasi: do, das, da, damus, daš, dan.
Nepravilna konjugacija prezenta glagola sa glagolskim završetkom er. Glagoli čija se osnova završava konsonantom s formiraju sadašnje vrijeme na poseban način:
amaniser: amanesku, amanesis, amanesi, amanisemus, amaniseš, amanesin
floriser: floresku, floresis, floresi, florisemus, floriseš, floresin
amudiser: amudisku, amudisis, amudisi, amudisemus, amudiseš, amudisin
engradiser: engradisku, engradisis, engradisi, engradisemus, engrandiseš, engrandisin (na isti način: invježiser, kreser, miriser, pareser, i si.)
Glagoli čija se osnova završava na konsonant i, u prezentu taj konsonant pretvaraju u g i dobijaju nastavke: u, as, a, amus, aš, an. Primjeri: fazer: fagu, fagas, faga, fagamus, fagaš, fagan. disfazer: disfagu, disfagas, disfaga, disfagamus, disfagaš, disfagan baldizer: baldigu, baldigas, baldiga, baldigamus, baldigaš, baldigan
Glagol puder (moći) u prezentu mijenja glagolsku osnovu, ali ostaju nastavci prezenta iz pravilne konjugacije: pojdu, pojdis, pojdi, pudemus, pudeš, pojdin. Slična je situacija i sa glagolima insinder, intinder, i tiner:
insinder: insjendu, insjendis, insjendi, insindemus, insindeš, insjendin
intinder: intjendu, intjendis, intjendi, intindemus, intindeš, intjendin
tiner: tengu, tjenis, tjeni, tinemus, tineš, tjenin
Nepravilna konjugacija prezenta glagola sa završetkom ir. dizir: digu, dizis, dizi, dizimus, dižeš, dizin (na isti način: mcldizir, bendizir, i si.) Glagoli salir i venir:
salir: salgu, salis, sali, salimus, saleš, salin
venir: vengu, vjenis, vjeni, venimus, veneš, vjenin
Glagol mentir: mjentu, mjentis, mjenti, mjentimus, mjenteš, mjentin
Glagoli: kerir, parir, mulir, kuzir, frijir,. fujlr, i si. kerir: kjenj, kjeris, kjeri, keremus, kereš, kerin, i si.

2. Imperfekt i perfekt - prošlo nesvsršeno i prošlo svršeno vrijeme, bili su u upotrebi alternativno, pa i jedno uz drugo. Na prvi pogled dobijao se utisak da se u tom pogledu radilo samo o nekoj vrsti intuicije. No, pažljivim praćenjem razgovora u kojima su ta glagolska vremena upotrebljavana, mogle su se nazreti određene pravilnosti, pa čak i zakonitosti.
Tako se može utvrditi da je imperfekt upotrebljavan u govoru, uvijek kad su bili u pitanju glagoli čija je radnja u tom kontekstu značila trajnu, nesvršenu odnosno stalno obnavljanu akciju. Pefekt, pak, je bio upotrebljavan kad se radilo o glagolu odnosno njegovom upotrebnom smislu
- kao završene akcije. Cesto je to bio glagol potpuno istog oblilka, ali sa dva različita značenja. Na primjer: arvatar
- otimati (imperfekt) ili - oteti (perfekat), asperar - očekivati ili čekati, bezar
- ljubiti ili poljubiti, dar - davati ili dat:, kemar - goriti ili izgoriti, i slično.
Imperefekt (prošlo nesvršeno vrijeme), po pravilu, formirao se od glagolske osnove i nastavaka.
Za glagole na ar, nastavci su bili: avo, avas, ava, avamus, avaš, avan Za glagole na er, nastavci su bili: evo, evas, eva, evamus, eveš, evan Za glagole na ir, nastavci su bili: ivo, ivas, iva, ivamus, iveš, ivan. Primjeri:
aserkar: aserkavo, aserkavas, aserkava, aserkavamus, aserkavaš, aserkavan korer: korevo, korevas, koreva, korevamus, koreveš, korevan spartir: spartivo, spartivas, spartiva, spartivamus,. spartiveš, spartivan
Perfekt se takođe, formirao od glagolske osnove i nastavaka.
Najveći dio glagola na ar imao je prošlo svršeno vrijeme načinjeno od glagolske osnove i nastavaka: i, atis, o, imus, atis, arun
Glagoli na er i ir tvorili su perfekt dodavanjem nastavaka: i, itis, jo (o), imus, itis, jerun (erun)
Primjeri:
[edit]Glagoli na ar:
diskansar: diskansi, diskansatis, diskanso, diskansimus, diskansatis, diskansarun
konsorvar: konsorvi, konsorvatis, konsorvo, konsorvimus, konsorvatis, konsorvarun
pasar: pasi, pasatis, paso, pasimus, pasatis, pasarun
spantar: spanti, spantatis, spanto, spantimus, spantatis, spantarun
vijažar: vijaži, vijažatis, vijažo, vijažimus, vijažatis, vijažarun

[edit]Glagoli na er:
akometer: akometi, akometitis, akometjo, akometimus, akometitis, akometjerun
bever: bevi, bevitis, bevjo, bevimus, bavitis, bevjerun
floriser: florisi, florisitis, florisjo, florisimus, florisitis, florisjerun
invježiser: invježisi, invježisitis, invježisjo, invježisimus, invježisitis, invježisjerun
vender: vendi, venditis, vendjo, vendimus, venditis, vendjerun

[edit]Glagoli na ir:
avrir: avri, avritis, avrjo, avrimus, avritis, avrijerun
bivir: bivi, bivitis, bivjo, bivimus, bivitis, bivjerun
dizir: dizi, dizitis, dišu, dizimus, dizitis, dišerun kerir:
keri, keritis, kerjo, kirimus, kiritis, kirjerun
partir: parti, partitis, partjo, partimus, partitis, partjerun

[edit]Imperfekt ili Perfekt?
bajlar- plesati, imperfekt: jo bajlavi
buškar - tražiti, imperfekt: jo buškavi
dizir - reći ili govoriti, imperfekt: jo dizija, perfekt: jo diši
kuzinar- kuhati, imperfekt: jo kuzinavi
imprestar - posuditi, perfekt: jo impresti
fujir - bježati ili pobjeći, imperfekt: jo fujiva, perfekt: jo fuji
pasar: proći ili prolaziti, imperfekt: jo pasavi, perfekt: jo pasi
skrivir - pisati, imperfekt: jo skrivija
sjegar - oslijepiti, perfekt: jo sjegi
star - biti, perfekt: jo stuvi
sulvidar - zaboraviti ili zaboravljati, imperfekt: jo sulvidavi, perfekt: jo sulvidi itd.

Futur - buduće vrijeme formira se jednoobrazno za najveći dio glagola. Na prezent glagola ir (ići) dodavao se infinitiv glagola koji se konjugira. Prezent glagola ir glasio je: vo, vas, va, vamus, vaš, van (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će).
Primjeri:
avlar: jo vo avlar, tu vas avlar, el—eja van avlar, muzotrus vamus avlar, vuzotrus vaš avlar, ejus-ejas van avlar
kreser: jo vo kreser, tu vas kreser, el-eja va kreser, muzotrus vamus kreser, vuzotrus vaš kreser, ejus-ejas van kreser
rijir: jo vo rijir, tu vas rijir, el-eja va rijir, muzotrus vamus rijir, vuzotrus vaš rijir, ejus-ejas van rijir

[edit]Povratni glagoli
Povratni glagoli, pored jednog od već pomenutih uobičajenih glagolskih nastavaka, sadrže i sufiks si (se). Na primjer: aserkarsi (približiti se), banjarsi (kupati se), perdersi (izgubiti se, onesvijestiti se), itd. U odnosu na srpskohrvatski jezik, povratni glagoli u jevrejskošpanskom jeziku, imaju i jednu specifičnost: pojedini povraini glagoli imaju potpuno različito značenje u odnosu na njihov nepovratni oblik. Na primjer: skaldar (popariti, ofuriti) - skaldarsi (ojesti se), spartir (dijeliii) - spariirsi (rastaviti se), akomeier (nuditi) - akometersi (kladiti se), ečar (baciti) -ečarsi (leći), I id.
Pri formiranju glagolskih vremena, povratni glagoli se ponašaju na isti način kao i nepovratni, sa izuzetkom da se između lične zamjenice koja označava nosioca radnje i odgovarajućeg glagolskog vremena, ubacuje dopunska zamjenica koja glasi: mi, ti , si, mus, vus, si. Na primjer: spartirsi (rastati se) - jo mi sparto, tu ti spartis, el-eja si sparti, muzotrus mus spartimus, vuzotrus vus sparteš, ejus-ejas si spartin. Svi ti, po obliku različiti, oblici povratnih ličnih zamjenica, imaju jedno jedinstveno značenje (u srpskohrvatskom jeziku): se - ja se rastajem, ti se rastaješ, itd.

[edit]Pomoćni glagoli
Pomoćni glagoli u đudeoespanjolu su: ser (biti), star (biti) i tiner (imati). Oni služe sa formiranje tzv. pridjevne, i imenične glagolske radnje. Pomoćni glagoli imaju nepravilne oblike prezenta, imperfekta i perfekta, dok im se futur formira prema ustaljenim pravilima.
ser: prezent - so, sos, ez, semus, seš, son, imperfekt - eravo, eravas, erava, eravamus, eraveš, eravan, perfekt - ero, eras, era, eramus, eras, eran, futur - vo ser, vas ser, va ser, vamus ser, vaš ser, van ser.
star: prezent - sto, stas, sta, stamus, staš, stan, imperfekt -stuvija, stuvijas, stuvija, stuvija-mus, stuviješ, stuvijan, perfekt -stuvi, stuvitis, stuvu, stuvimus, stuvitis, stavan, futur - vo star, vas star, va star, vamus star, vaš star, van star.
tiner- prezent - fengo, tjenis, tjeni, tinemus, tineš, tjenin, imperfekt: tiniva, tinivas, tiniva, tinivamus, tiniveš, tinivam, perfekt - linija, tinijas, linija, tinimus, tinitis, tinijan, futur - vo tiner, vas iiner, va tiner, vamus tiner, vaš tiner, van tiner.
Pomoćni glagol ser (biti) učestvuje u formiranju pridjevne glagolske radnje kad su u pitanju pridjevi koji označavaju određene relativno trajnije osobine: bindiču, saheludu, mazalozu, loku, itd. Na primjer: tu sos ombri bindiču, gvaj di akejus ki son lokus, vuzotrus vaš ser saheludus.
Pomoćni glagol star (biti) učestvuje u formiranju pridjevske glagolske radnje kad su u pitanju pridjevi koji označavaju manje ili više trenutno stanje: iladu, fambrijenti, pinjadu, inganjadu, itd. Na primjer: eja sta ilada, stuvimus mazalozus, staš fambrijenti, ajer stuvitis bojnu pinjada. Pomoćni glagol tiner (imati) učestvuje u formiranju imenične glagolske radnje. Na primjer: tengu ka jentura todu il dija, bojna ora tengas, ejus van tiner fambri, mučas vezis tinevan mjedu, todas mužeris tjenin kavejus lungus itd.

[edit]Nepotpuni glagoli
U svakodnevnom govornom bosanskom đudeosepanjolu bilo je u upotrebi nekoliko glagolskih oblika i dijelova glagolskih vremena, za koja nisu mogli biti određeni oblici infinitiva i neke druge glagolske karakteristike. Te glagole nazvali smo "nepotpunim glagolima", razumljivo, samo u uslovnom smislu.
1. Pretpostavljeni infinitiv je mogao biti aver (imati) i bio je vjerovatno glagolski blizanac pomoćnog glagola tiner (imati). U upotrebi je bio sačuvan samo jedan obiik: aj sa tri moguća značenja - a) ja aj (ima), npr ja aj farina neia butikja (ima brašna u dućanu), b) aj? (ima li), npr. aj algunu in kaza (ima li nekoga u kući), c) no aj (nema), npr. no aj minjan para arvit (nema kvoruma za večernju molitvu)
2. Pretpostavljeni infinitiv je mogao biti kalir (trebati, morati). U upotrebi su bila tri nepotpuna glagolska oblika: a) imperativ kali, no kali (treba, ne treba), npr. kali miriser vida mazaloza (treba zaslužiti sretan život), b) perfeki kaljo (trebalo je), npr. kaljo diznudarsi para tumar konsežu di mediku (trebalo je skinuli se radi ljekarskog pregleda), c) kondicional kalija (trebalo bi), npr. kalija tiner hvarsa para saiirsi alas montis (trebalo bi imati snage da se uspne na brdo).
2. Pretpostavljeni infinitiv je mogao biti primer (trebati, imati potrebu za nečim). U upotrebi su bila dva glagolska vremena: prezent u kompletnom obiiku, i djeiimični oblik kondicionala. Prezent: a mi mi premi, a ti ti premi, a el-eja li premi, a muzotrus mus premi, a vuzotrus vus premi, a ejus-ejas lus premi (meni treba, tebi trebi itd.). Kondicional: a mi mi primija, a ti ti primija, a el-eja li primija, itd. (meni bi trebalo, tebi bi trebalo, itd.)
Na primjer: Luke ti premi para rižir la sena di erev sabat? (Sta ti treba za pripremanje večere uoči subote?), A mi mi primija di mirkar peši, dispojs farina para fazer las pitijikjas … (Trebalo bi da kupim ribe, zatim brašna za subolnje hljepčiće …)

[edit]Naglasak (akcenat) glagola
Svi glagoli u infinitivu imaju naglasak na vokalu glagolskog nastavka tj. na posljednjem slogu (ajegar, bever, dispartir). Kod infinitiva povratnih glagola akcenat ostaje na istom mjestu, samo što to kod povratnih glagola nije posljednji nego pretposljednji slog (kazarsi, nasersi, kuvrirsi).
Kod gerundiva prezenta akcenat je opet na vokalu pretposljednjeg sloga (aravjandu, kumjendu, njendu).
Oblici prezenta i pravilnih i nepravilnih konjugacija imaju nagiasak (akcenat) na vokalu pretposljednjeg sloga, izuzev kod drugog lica množine gdje akcenat uvijek prelazi na vokal posljednjeg sloga (ačapeš, kreješ, friješ).
U imperfektnoj konjugaciji situacija je ista kao i kod prezenta: naglasak je na vokalu pretposljednjeg sloga, izuzev kod drugog lica množine (aserkavaš, koreveš, spartiveš).
Konjugacija glagola u svršenom prošlom vremenu - perfektu, ima poseban oblik prelaženja akcenta. Prvo i treće lice jednine imaju ncglasak na vokalu posljednjeg sloga, dok drugo lice jednine i sva lica množine imaju nagiasak na vokalu pretposljednjeg sloga.
Na primjer:
diskansar - diskansi, diskansatis, diskansć, diskansfmus, diskansatis, diskansarun
floriser - florisi, florisitis,. florisjć, florisimus, florisitis, florisjerun
Partir - parti, partitis, partjo, partimus, partitis, partjerun.

PRILOZI

Prilozi za način
ansina - tako
davagar - polagano
di maz - šta više
đustu - tačno
komu - kao
kulaj - lako
kun karar- umjereno
siguru - sigurno
prestu - brzo
sin karar - neumjereno
[edit]Prilozi za mjesto
abašu - dole
adilantri - naprijed
adjentru - unutra
ahvojra – napolje, vani
aja - tamo
aki - ovdje
aladu - pokraj
al diridor - okolo
ariva - gore
atras - natrag
di abašu - odozdo
di ariva - odozgo
dondi - odakle
infrenti - preko puta
lonđi - daleko
ondi - kuda
serka - blizu
[edit]Prilozi za vrijeme
agora - sada
ajer - jučer
aminjana - sutra
antijer - prekjučer
antis - prije
dispojs - poslije
entonsis - onda
kvandu - kada
oj - danas
rizin - upravo, tek
sjempri - uvijek
tardi - kasno
timpranu - rano

[edit]Prilozi na količinu
algu - nešto
intjeru - čitav
kvantu - koliko
maz - više
menu - manje
muču - mnogo
muj - veoma
nada - ništa
poku - malo
tantu - toliko
todu - sve

PRIJEDLOZI

a - u
di - od
in - u
kun - sa
para - za
pur - za
sin - bez

VEZNICI

i – i
ja – već
ma - ali
ni - ni
no - ne
si - da
si - ako
u – ili

Iz:

IN MEMORIAM ZA SVAKODNEVNI GOVORNI BOSANSKI ĐUDEOESPANJOL

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License