Fotografija Dana
Na slici vidiš mališana koji se zvao Lujo Sege (Szegö). Osiječanin. Otac Armin Sege i majka Melanka Grinvald (Grünwald). Cela porodica je deportovana u Auschwitz. Niko se nije vratio. Niko nije preživeo. Ostala je samo ova slika kao jedini dokaz da je nekada postojao mali Lujo. Datumi rođenja Armina nisu sigurni. Navode se 1907., 1909. i 1910. Za Melanku: 1915., 1920. i 1926. godina. Za malog Luju 1932., 1934. i 1935. Moje kvalifikovano pogađanje mi kaže da su najbliže istini godine za Armina 1907, za Melanku 1915. i za malog Luju 1935. Oslonio sam se prvenstveno na podatke Saveznog zavoda za statistiku. U Auschwitzu niko od njih nire registrovan prema podacima koje raspolažem. Lujo, kao mali, i nije imao nikakvu šansu da preživi. Svi su ugušeni i ostaje samo jedna mala slika kao dokaz života cele jedne porodice.
Na slici vidiš mališana koji se zvao Lujo Sege (Szegö). Osiječanin. Otac Armin Sege i majka Melanka Grinvald (Grünwald). Cela porodica je deportovana u Auschwitz. Niko se nije vratio. Niko nije preživeo. Ostala je samo ova slika kao jedini dokaz da je nekada postojao mali Lujo. Datumi rođenja Armina nisu sigurni. Navode se 1907., 1909. i 1910. Za Melanku: 1915., 1920. i 1926. godina. Za malog Luju 1932., 1934. i 1935. Moje kvalifikovano pogađanje mi kaže da su najbliže istini godine za Armina 1907, za Melanku 1915. i za malog Luju 1935. Oslonio sam se prvenstveno na podatke Saveznog zavoda za statistiku. U Auschwitzu niko od njih nire registrovan prema podacima koje raspolažem. Lujo, kao mali, i nije imao nikakvu šansu da preživi. Svi su ugušeni i ostaje samo jedna mala slika kao dokaz života cele jedne porodice.

Jedna od stotinak jevrejskih izbeglica iz Hrvatske koji su našli utočište u gradiću Alba, u provinciji Cuneo u Italiji bila je i ANGELA PICH (Pick). Posle sloma Italije i okupacije severnog dela od strane Nemaca, Angela se nije mogla zadržati u Albi čekajući Nemce. Nestala je. Postoje podaci da je nestala istog dana, 6 decembra 1943., kada su nestale još dve hrvatske Jevrejke: Maria Bellak i Ella Friedrich. I više se o njoj ništa ne zna. Posle rat, njen rođak Josef Pich se raspitivao o njenoj sudbini i od gradonačelnika Albe dobio je sledeći odgovor: „Na osnovu informacija koje imamo, pretpostavlja se da se dotična uputila ka Milanu.“ Njenog imena nema ni u listama uhapšenih, ni u listama deportovanih kao ni u listama preživelih. Njen pasoš, koji je predala kvesturi u Albi prilikom dolaska, niko više nikada nije zatražio natrag. Pich/Pick-ovi su živeli u Pakracu, Bjelovaru i Zagrebu. Nigde nema Angele. Angele nema ni u listama Yad Vashem-a. Niko nije zatražio podatke ili dokumenta na ime Maria Bellak, Eugen Kon, Aleksandar Klein, Vera Klein, Tamara Klein i Boris Klein, hrvatskim izbeglicama nestalim jedne jesenje/zimske noći 1943. godine. O njima nešto više uskoro.
Jedna od stotinak jevrejskih izbeglica iz Hrvatske koji su našli utočište u gradiću Alba, u provinciji Cuneo u Italiji bila je i ANGELA PICH (Pick). Posle sloma Italije i okupacije severnog dela od strane Nemaca, Angela se nije mogla zadržati u Albi čekajući Nemce. Nestala je. Postoje podaci da je nestala istog dana, 6 decembra 1943., kada su nestale još dve hrvatske Jevrejke: Maria Bellak i Ella Friedrich. I više se o njoj ništa ne zna. Posle rat, njen rođak Josef Pich se raspitivao o njenoj sudbini i od gradonačelnika Albe dobio je sledeći odgovor: „Na osnovu informacija koje imamo, pretpostavlja se da se dotična uputila ka Milanu.“ Njenog imena nema ni u listama uhapšenih, ni u listama deportovanih kao ni u listama preživelih. Njen pasoš, koji je predala kvesturi u Albi prilikom dolaska, niko više nikada nije zatražio natrag. Pich/Pick-ovi su živeli u Pakracu, Bjelovaru i Zagrebu. Nigde nema Angele. Angele nema ni u listama Yad Vashem-a. Niko nije zatražio podatke ili dokumenta na ime Maria Bellak, Eugen Kon, Aleksandar Klein, Vera Klein, Tamara Klein i Boris Klein, hrvatskim izbeglicama nestalim jedne jesenje/zimske noći 1943. godine. O njima nešto više uskoro.

Po nekim izvorima Serafina Frenkel Brunstein rođena je u Sarajevu 1901. godine, dok drugi izvori tvrde 4.12.1897. godine u istom gradu. Otac joj se zvao Izrael Frenkel a majka Helena/Goldine Breiner Frenkel. Goldine je u ubijena na u ulici u Zagrebu 1941. godine. Serafina se udala za Meira Bronsteina rodom iz Storijineta u Bukovini. Živeli su u Parizu. Brat Meirov, Šmuel rekao je da su se roditelji zvali Šalom i Tova. U Parizu su živeli u rue Saint Martin 3. Imali su 4 dece: Dori, rođena 1926. godine, Luis, rođen 1928, Marzeline 1934 i Jaceline, rođena 1936. godine. Sva deca su rođena u Parizu. Početkom 1943. godine Serafina je uhapšena. Konvojem broj 47 oterana je u Auschwitz 11.2.1943. godine, gde je stigla 16.2.1943 i odmah ugušena. (MatHan)
Po nekim izvorima Serafina Frenkel Brunstein rođena je u Sarajevu 1901. godine, dok drugi izvori tvrde 4.12.1897. godine u istom gradu. Otac joj se zvao Izrael Frenkel a majka Helena/Goldine Breiner Frenkel. Goldine je u ubijena na u ulici u Zagrebu 1941. godine. Serafina se udala za Meira Bronsteina rodom iz Storijineta u Bukovini. Živeli su u Parizu. Brat Meirov, Šmuel rekao je da su se roditelji zvali Šalom i Tova. U Parizu su živeli u rue Saint Martin 3. Imali su 4 dece: Dori, rođena 1926. godine, Luis, rođen 1928, Marzeline 1934 i Jaceline, rođena 1936. godine. Sva deca su rođena u Parizu. Početkom 1943. godine Serafina je uhapšena. Konvojem broj 47 oterana je u Auschwitz 11.2.1943. godine, gde je stigla 16.2.1943 i odmah ugušena. (MatHan)

Banjudinoviya.jpg

Banyu di novya od tetke Kike Mandil

Moshe Mandil, Photo studio Talpiot, Haifa , Herzl st.61
Snimio Mosa Mandil, Haifa septembar 1972

Reprodukcija: Slučajem ,original nadjen, kod rodjaka od tetke Nine Mandil, majka Oskara, koji su iz Bugarske poreklom.

Članovi hora pevačkog udruženja ”Hašira” U Novom Sadu. U sredini je njihov horovođa, pok. Nadkantor Weissberg-Belogorski i s njegove desne strane predsednik udruženja Ladislav Wertheim. (oko) 1933. godine
Članovi hora pevačkog udruženja ”Hašira” U Novom Sadu. U sredini je njihov horovođa, pok. Nadkantor Weissberg-Belogorski i s njegove desne strane predsednik udruženja Ladislav Wertheim. (oko) 1933. godine
Učesnici zemaljskog kinusa/kongresa cionističko-revizionističkog omladinskog pokreta „Betar” u Beogradu. Decembar 1935. Godine. U drugom redu odozdo sede (s leva) Stevan Hajnal iz Bačke Topole, Ervin Weizenhofer iz Novog Vrbasa i četvrti s leva dr Otto „Deda” Mandil.Sede u drugom redu odozdo Novosađani, peti s leva Mr Ph Ladislav Guttman, naciv/predsednik zemaljske oprganizacije pokreta i šesti s leva Viktor Štark, predsednik novosadske Mesne organizacije cionista-revizionista
Učesnici zemaljskog kinusa/kongresa cionističko-revizionističkog omladinskog pokreta „Betar” u Beogradu. Decembar 1935. Godine. U drugom redu odozdo sede (s leva) Stevan Hajnal iz Bačke Topole, Ervin Weizenhofer iz Novog Vrbasa i četvrti s leva dr Otto „Deda” Mandil.Sede u drugom redu odozdo Novosađani, peti s leva Mr Ph Ladislav Guttman, naciv/predsednik zemaljske oprganizacije pokreta i šesti s leva Viktor Štark, predsednik novosadske Mesne organizacije cionista-revizionista
djurica2.jpg

„… puka istina koju sam i ja preživeo, čitaoci će videti kako oseća i zamišlja čager jedan dečak od 11 godina. Jer ovu knjigu pišem kada imam tek 11 godina.
Dakle počnimo …
Petrovgrad, 11 avgust 1941
Đura Rajs"

djurica1.jpg

Đurica Rajs je ugušen u dušegupki i bačen u masovnu grobnicu u Jajincima zajedno sa majkom. Oca su već ranije odveli iz Topovskih šupa gde je dospeo zajedno sa ostalim banatskim Jevrejima.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License