Brcko7 Dolazak Austrougarske U Bih

7. Dolazak Austrougarske u BiH
Napisao Atah Mahić
četvrtak, 12 mart 2009 22:05
Dolaskom Austrougarske nova vlast liberalizuje trgovinu, uspostavlja prvu telegrafsku službu sa neograničenim dnevnim i noćnim radnim vremenom, podižu se nove javne zgrade, pri tome pazeći da se ne naruši urbana sredina grada a u školama se kao obavezan strani jezik uvodi njemački.
Sedmo desetljeće 19. stoljeća bilo je sudbonosno za Bosnu i Hercegovinu. Turska je bila iscrpljena dugotrajnim ratovima pa su evropske velesile uveliko pravile kalkulacije o raspodjeli njene imperije.Pri tome su za Bosnu, zbog njenog strateškog položaja, pokazivali interes svi, naročito Austrija.Ybog toga je i donešena odluka da se u Berlinu održi Međunarodni mirovni kongres koji je trajao od 13. juna do 13. jula 1878. godine. Na tom kongresu je članom 25 dat mandat Austriji da okupira Bosnu i Hercegovinu dok je Turskoj ostavljen samo Sandžak.
Tom prilikom mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini pružili su oružani otpor austrijskoj vojsci.Samo 61 dan po završetku Berlinskog kongresa austro-ugarska vojska se našla na domaku Brčkog.Kako su išli dolinom rijeke Save i nigdje nisu naišli na otpor, mislili su da će tako biti i na ulasku u Brčko. Dočim, kajmekam Brčkog Mehmed-beg Čemerlić, dobar organizator i vičan ratovanju, sa Hadži hafizom Mehmedovićem, organizuje otpor i odbranu Brčkog i sa 600 muslimana, kojima se kod Krepšića pridružio Niko Ristanović iz Kopanica sa 200 Srba, te tako zajednički kod sela Lončara i Krepšića dočekuju austro-ugarske trupe.
Kako je tih dana Mehmed beg Čemerlić često išao u Tuzlu da bi i tamo organizovao otpor austro-ugarskoj vojsci , napad na Brčko ga je zatekao u Tuzli, pa je odbranu grada preuzeo Hadži hafiz Mehmedović.
Branitelji Brčkog dva dana ( a prema nekim drugim podatcima borba je trajala šest dana) vode ogorčenu i neravnopravnu borbu.Poslije jake artiljerijske pripreme austrijske trupe su izvršile juriš na rovove branitelja Brčkog koji se povlače u pravcu Majevice, i 18. septembra 1878. godine ulaze u grad koji je bio sav u plamenu. Okupaciona vlast u Brčkom od 18. septembra pa do 31. decembra 1880. godine zavodi vojnu upravu nad gradom. Po ulasku u Brčko odmah zasijeda Prijeki vojni sud pred koji se izvode brčanski branitelji koji se osuđuju na dugogodišnju robiju a neki od njih i na smrt vješanjem.Presuda je vršena na platou kod današnje Katoličke crkve, tačnije gdje je danas tzv Dobrin spomenik.
Dolaskom austro.ugarske vlasti iz Brčkog se iseljava veliki broj muslimanskih obitelji koji odlaze u Sandžak i Tursku.Istovemeno u grad se doseljava veliki broj katoličkih i pravoslavnih obitelji,tako da već 1879. godine, prema zvničnom austrijskom popisu, u Brčkom živi 48 posto Muslimana, 29 posto Pravoslavaca, 22 posto Katolika i 0,2 posto Jevreja.Po okupaciji grad dobija ime Brčka i to ime će ostati sve do 1918. godine od kada će se zvati Brčki, sve do nekih tridesetih godina.
Nova vlast liberalizuje trgovinu, uspostavlja prvu telegrafsku sluđbu sa neograničenim dnevnim i noćnim radnim vremenom, podižu se nove javne zgrade pri tome pazeći da se ne naruši urbana sredina grada a u školama se uvodi, kao obavezni strani jezik, njemački.
Vrijeme je to izgradnje i velikh novih zgrada.
Tako je Alijaga Kučukalić izgradio novi grand hotel Posavinu.Bilo je to 1891. godine. Izgrađena je i nova gradska Vijećnica koja je puštena u rad 18. avgusta 1892. godine. Prvobitno je nosila ime brčanska Beledija- Vijećnica, načelništvo.
Kako su brčanske vlasti odlučile da u Brčkom podignu novu zgradu gradske vlade to su svoju namjeru proslijedili Zemaljskoj vladi u Sarajevu koja im je odobrila gradnnju nove vijećnice i pozvala gradske predstavnike u Sarajevo na dogovor.
U stvari, i Zemaljska vlada je razmišljala o podizanju nove Beledije-Gradske kuće u Sarajevu još od 1880. godine ali realizacija ovog projekta aktuelizirana tek prije nekoliko godina.Projektovanje i izgradnja povjerena je tada čuvenom arhitekti Aleksanderu Viteku koji je za te porebe nekoliko puta putovao u Kairo radi idejnih nacrta i detalja koje je namjeravao unijeti u projakat sarajevske Beledije. Kako je Vitek napravio nekoliko skica jedna od njih je ponuđena i brčacima, s tim što je originalni projekat nešto smanjen radi prilagodbe prostoru u Brčkom.
Zgrada brčanske Vijećnice završena je 18. avgusta 1892. godine i koštala je 108 000 ondašnjih zlatnih kruna. Još dok su radovi na izgradnji brčanske Beledije-Vijećnice skoro bili u završnoj fazi otpočela je izgradnja sarajevske Beledije.Na njenoj izgradnji je u periodu 1892-1893. godine radio i sam Aleksnder Vitek ali je počeo ozbiljno da pobolijeva i na kraju završava na psihijatriji a započeti rad nastavlja njegov pomoćnik, arhitekta Ćiril Iveković iz Zagreba.Ali da se vratimo na brčanski prostor.
U Brčkom se otvaraju i dvije gradske apoteke.Jedna od njih je u vlasništvu Gustava Procha u kojoj je, sem lijekova proizvodio i nadaleko čuvenu orijentalnu kozmetiku Zeidije-Orientale. Ovu apoteku će proch prodati apotekaru Šemperu, po kome će i apoteka kasnije dobiti ime.
U stvari Gustav Proche je 1878. godie otvorio prvu apoteku u Brčkom u Kolobari u zgradi gdje je prije rata bio smješten kompjutorski centar PBS. Filijala Brčko.Kada je izgradio novu apoteku u centru grada 1885. godine, danas poznate Šemperove apoteke, apoteku u Kolobari je prodao farmaceutkinji Božani Marijan.Kako je Prochova apoteka otvorena 1878. godine ona spada u tri prve otvorene apoteke u BiH.Te iste godine je u Brčkom radila još jedna apoteka u vlasništvu doktora Lutve Muftića pa tako ispada da je naš grad imao dvije apoteke u vrijeme kada su u BiH samo dva grada imala dvije apoteke i to Sarajevo i Baja Luka.
Prvi hotel u Brčkom je izgrađen 1880. godine i nosio je naziv Orijent i nalazio se u današnjoj zgradi brčanskog sindikata.Izgradile su ga austro-ugarske vlasti za smještaj svojih časnika.Hotel je imao dvije sale, sobe za noćenje, kuhinju i druge prostorije.
Drugi hotel po veličini je bio Grand hotel Posavina kojag je izgradio Alijaga Kučukalić 1891. godine.Prije toga je imao nekoliko manjih i većih hanova.Potom slijedi izgradnja niza hotela od kojih je najpoznatiji bio Hotel zum Kaiser von Oesterreich, odnosno hotel K caru austrijskom, a nalazio se u nama poznatoj zgradi Amaterskog pozorišta Vaso Pelagić. Tu zgradu će kasnije kupiti jedan brčanski Srbin i perimenovati naziv u Srpski hotel a kasnije u Hotel Srbija.
Potom slijedi hotel Bosna u vlasništvu brčanskog trgovca Ljubomira Krsmanovića.Hotel se nalazio u neposrednoj blizini knjižare Veselin Masleša. Hotel Central se nalazio u nekadašnjimnama poznatim zgradama trgovačkih radnji Samoizbor i Beko a hotel Marije Kohove se nalazio na današnjem mjestu čuvene Naskine buregdžinice.Kao poslednji hotel izgrađen prije drugog svjetskog rata bio je hotel Majevica i nalazio se u današnjoj zgradi Hit televizije.Hotel će sa vrijeme Kraljevine Jugoslavije preimenovati naziv u hotel Jugoslavija i zadržaće gasve do 1945. godine.
I 1880. godina, takođe, je donijela neke novine u gradu.Kao prvo te godine austro-ugarske vlasti u Brčkom uvode civilnu vlast i od tada prestaje sa radom vojna uprava.Za prvog brčanskog gradonačelnika imenovan je Mujaga Mulla Mehmedović koji je bio sudija.Mujaga će na toj duđnosti ostati od 1880. do 1905. godine.Dakle, punih 25 godina za koje vrijeme će primiti mnogo priznanja među kojima će biti proglašen i Vitezom, odlikovan ordenom Željeznog križa cara Franje Josifa i mnogim drugim.
Te 1880. godine Jevreji u Brčkom podižu i svoj hram-Sinagogu.Dvije godine kasnije,1882. Godine u Brčkom je oformljeno vatrogasno društvo a osniva ga austro-ugarski časnik Sigusmund Lades.
Za ovog časnika vezuje se i osnivanje prvog teniskog kluba u Brčkom 1885. godine a igralište se nalazilo na prostoru današnje zgrade Šipad odnosno u Jabučiku.Drugo tenisko igralište vezano je za obitelj Mehmedović i izgradili su ga na svojoj zemlji.Igralište se nalazilo na sportskom terenu Mladost gdje se i danas održavaju sportski turniri.Po teniskom igralištu Mehmedovića brčaci su taj dio grada prozvali Tenisko brdo.
Inače, te su godine poznate i po tome što se brčaci počinju baviti i književnim radom.Ispočetka su to bili učitelji Edhem Mulabdić,hasan Hadžić i Nikola Berković.Berković se, sem knjiđevnim radom, bavio i pisanjem stručne literature o bosanskoj šljivi.
Ivan Lepušić, brčanski učitelj,pokreće prvi brčanski list pod nazivom Bosanac.Prvi broj je izašao 9. juna 1883. godine i štampan je u Vinkovcima.
http://www.brcanskeenovine.net/index.php?option=com_content&view=article&id=83:dolazak-austrougarske-u-bih&catid=39:istorija&Itemid=11

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License