Beleske O Licnostima Koje Se Pominju U Knjizi

BELEŠKE O LIČNOSTIMA KOJE SE POMINJU U KNJIZI Marka Anafa "Tajna mansarde na Neimaru"

Anaf Bukica, autorova majka, rođena oko 1895. godine.

Anaf Hajim-Živko, autorov mlađi brat, pravnik. Rođen 1911. godine. Proveo rat u zarobljeništvu. Po oslobođenju postavljen za pomoćnika javnog tužioca za Beograd.

Anaf-Gavrilović Slavka, žena autorova, rođena 1912. godine. Profesor geografije.

Anaf Solomon, najmlađi brat, rođen 1914. godine, pravnik. Poginuo na Kosmaju oktobra 1941. godine kao komandir čete Kosmajskog partizanskog odreda.

Antić Dodić Vukašin, službenik Narodne banke. Streljan u Skeli, selu pokraj Beograda u leto 1941. godine. (NOP Beograd 1941—1944)

Babić, aktivni kapetan u Bijeljinskom pešadijskom puku.

Babović Spasenija Cana, rođena 1907. godine. Politički radnik. Član SKOJ-a od 1927. godine, član KPJ od 1928. godine, član MK za Beograd od 1939. godine, član CK KPJ 1940, član Vojnog komiteta pri KP Srbije, prvi predsednik Centralnog odbora AFŽ-a Jugoslavije. Posle rata član Izvršnog veća Narodne skupštine Srbije. Organizacioni sekretar CK SKS. Narodni heroj. Član Saveta federacije. (Žene Srbije u NOB-u)

Baljević Pavle, student prava, posle rata oficir OZNE.

Baruh Bora, rođen 1911. godine. Pravnik i slikar. Zarobljen 1941. Streljan u Jajinčima 1942. godine. (Mala enciklopedija, Prosveta)

Baruh Bulina, majka trojice braće: Ise, Bore i Jože i dveju sestara: Rasele i Šonje. Ostale su žive, sklonjene u nekom selu u Srbiji, samo Šonja i majka.

Baruh Isa, rođen 1910. godine. Mašinski inženjer. Poginuo u zapadnoj Srbiji avgusta 1941. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Baruh Joža, završio filozofski fakultet. Teško ranjen, umro u bolnici 1941. godine.

Baruh Rašela-Šela, udata za inž. Lazara Simića. Uhvaćena posle slučajne eksplozije paklene mašine u njihovom stanu i zajedno s mužem streljana.

Bećarević Božidar, vodeći agent predratne političke policije u Beogradu. Upravnik Specijalne policije.

Besarahić Mika, pravnik. Uhapšen 1941. godine i odveden u Norvešku, gde je streljan.

Bogdanović Bura, činovnik Ministarstva finansija. Izvršio samoubistvo 1932. godine zbog bolesti.

Bogdanović Milan-Pljuca, krojački radnik. Partijski funkcioner iz Požarevca. Uhvaćen i streljan.

Bogdanović Milovan, rođen 1913. godine. Inženjer agronomije, učesnik NOP-a od 1943. godine. Profesor Poljoprivrednog fakulteta. (Ko je ko u Jugoslaviji)

Bojanić Vladan, rođen 1919. godine. Član CK SKS. Narodni poslanik. (Ko je ko u Jugoslaviji)

Bombek Ivanka. Susetka i prijateljica kuće.

Borocki dr Todor-Toša, lekar Očne klinike u Beogradu. Uhvaćen 1942. godine u Ivanjici. Izvršio samoubistvo.

Bošković dr Milo, asistent na bakteriologiji kod prof. dr Sime Miloševića. Legalan zakupac kuće na Banjičkom vencu, koja je pripadala arhitekti Branku Maksimoviću. U njoj je bila smeštena štamparija PK Srbije, u kojoj su radili Slobodan Jović i Branko Đonović. Nemci su je rekvirirali 1943. godine. Milo je napustio kuću još 1942, na putu za slobodnu teritoriju uhvaćen i odveden u Jasenovac, gde je likvidiran. (Grad borbe i slobode)

Bošković Momir, rođen 1923. godine. Nosilac Spomenice 1941. Posle rata član MK za Beograd. Narodni poslanik.

Božović Jovan, inženjer, ranjen prilikom rada sa eksplozivom. Trebalo je da se organizovanim bek-stvom spase iz bolnice gde je bio odveden i prebaci kod nas vi kuću. Međutim, on je odbio da beži.

Bojović Zorica, skojevka. Uhvaćena prilikom paljenja nemačkih kamiona; držala se neobično hrabro. Streljana 1941. godine. (NOP Beograda 1941— 1944. godine)

Bukumirović Jovanka-Joka, učiteljica iz Beograda, rođena 1910. godine. Za vreme okupacije uključuje se u rad NOP-a. Od jeseni 1942. služila je kao izvidnica kuririma PK KPJ za Srbiju. Uhapšena 1943, mučena, streljana na Banjici 1944. (Žene Srbije u NOB-u)

Bukumirović Srbijanka-Srba, radila je u tehnici PK KPJ za Srbiju. Sa sestrama, Jovankom i Ružom, zakupila stan u Mokroluškoj ulici br. 7 za potrebe Partije. Streljana na Banjici. (Žene Srbije u NOB-u)

Bukumirović Miroslav-Bukum. Rođen 1914. Bio je član komiteta V kvarta. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Bukumirović Ruža, zajedno sa sestrama, Jovankom i Srbom radila za potrebe Partije, preživela banjički logor i oslobođena 3. oktobra 1944. godine. (Zene Srbije u NOB-u)

Burdžević Rifat, rođen 1915. Član KPJ od 1935. Sekretar OK za Sandžak. Ubijen od strane četnika u Bosni 1942. godine. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Cerović Branko, za vreme rata u zarobljeništvu. Penzionisan kao vojni tužilac u činu potpukovnika.

Ćirović Nikola, posle rata oficir JNA.

Gavrilović Anđelka, autorova svastika. Gavrilović Jelena, tetka autorove žene. Umrla 1938. godine.

Gavrilović Nada, autorova svastika i stanar kuće. Gavrilović Vladimir, autorov šurak.

Gavrilović Zora, bliska rođaka autorove žene.

Grabovski, laborant rendgenolog na Prvoj internoj klinici.

Grbić Mihajlo, pre rata predsednik akcionog odbora državnih i javnih službenika. Godine 1941. sekretar ćelije PTT u Beogradu. (Srbija u NOB-u)

Guelmino dr Dragomir, psihijatar. Vrlo aktivan za vreme okupacije. Posle rata sekretar Komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih sarad-nika.

Dimitrijević Božidar-Kozica, rođen 1914. godine. Član KPJ od 1936, član OK za Požarevac. Ranjen u borbi, ubio se da ne bi pao živ neprijatelju u ruke. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Dimitrijević dr Nada, lekar španski borac, drugarica dr Blagoja Neškovića. Poginula u aprilskom bombardovanju.

Đilas Milovan, rođen 1911. godine. Politički radnik i publicist. Studirao filozofiju i pravo na Beogradskom univerzitetu. Član KPJ od 1932. godine. Učestvovao u organizovanju NOB-a u Crnoj Gori. Bio član AVNOJ-a. Posle rata obavljao niz najviših državnih funkcija. U toku 1953. godine objavio u »Borbi« niz članaka zbog kojih je doživeo osudu na Trećem plenumu CK SKJ u januaru 1954. Isključen je iz SK i smenjen sa svih funkcija, zbog neprijateljske propagande osuđivan više puta na kazne strogog zatvora. Pomilovan 31. 12. 1966. od daljeg izdržavanja kazne. Živi u Beogradu. (Mala enciklopedija, Prosveta)

Ertl dr Josip, lekar SS divizije u činu kapetana, inače bio dobar prijatelj autora i njegove žene.

Hadžić-Todorović Natalija, pravnik, rođena 1912. Uključila se u napredni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu. Član KPJ od 1941. Te godine je uhapšena i odvedena na Banjicu. Odatle beži i prebacuje se na slobodnu teritoriju. Član je MK KPJ u Kragujevcu 1944 — 45. U Beogradu je bila glavni urednik revije »Žena danas«. Nosilac Spomenice 1941. i više drugih odlikovanja. (Žene Srbije u NOB-u)

Jankov dr Jelka, dečji lekar.

Janković Janko, radio po partijskim zadacima u Specijalnoj policiji. Činio velike usluge Partiji. Provaljen u drugoj polovini 1943. godine. Teško mučen i likvidiran.

Javorina Saša, rođena 1916. godine, član KPJ od 1940. godine, član OK za Kosovo i Metohiju. Po oslobođenju sekretar III rejona. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Jeremić Nataša, pravnik, član KPJ od 1941. godine. Provaljena u martovskoj provali. Streljana 1943. godine.

Jovanović dr Dragan, zubni lekar. Poznati predratni aktivista. Posle rata vršio dužnost šefa vojnog saniteta za Srbiju.

Jovanović Velimir, potpukovnik Nedićeve tzv. Srpske državne straže. Poginuo na Kosmaju oktobra 1941. u borbi s partizanima Kosmajskog odreda.

Jović Dušan, sudi ja iz Požarevca. Po Nedićevoj štampi, predvodio partizanski odred u Natalincima. Verovatno ubijen negde sredinom novembra 1941. god. U knjizi se pominju žena i svastika Dušana Jovića i njihovi roditelji.

Katanić dr Momčilo, lekar. Vrlo popularan među lekarima bliskih generacija. Biran za predsedni-ka Udruženja studenata medicine. Poginuo u leto 1941. godine.

Knežević Vuk, rođen 1912, član KPJ od 1933. Poginuo u bici kod Pljevalja 1941. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Kosmajac Đorđe, ozloglašeni predratni agent i agent Specijalne policije. Ubijen po nalogu Partije, u Beogradu 1942.

Kujačić dr Gavra, lekar (ginekolog) iz Beograda.

Lalević dr Vojislav, lekar (internista), član Partije od 1941. godine. Streljan na Banjici.

Lukić-Tišler Milica, naprednom pokretu pristupila 1937. Član KPJ od 1941. Za vreme okupacije, do sredine 1942, radila u Kliničkoj bolnici, a oktobra iste godine otišla na Kosovo.

Malivuk Zaga, rođena 1919. godine. Član KPJ od pre rata. Uhapšena krajem 1941. Streljana 1942. godine. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Matić Jelena, partijski instruktor. Uhapšena 1941. Postala agent SP. Ubijena po nalogu Partije 1942.

Marković Moma, rođen 1912. godine. Član KPJ od 1933. Član OK za Beograd, član PK za Srbiju. Po oslobođenju ministar narodnog zdravlja. Član CK SKJ. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Marković Danica, politički radnik od pre rata. U NOP-u od 1941. Po oslobođenju sudija Vrhovnog suda.

Martinović dr Stanko, rođen 1916. godine. Član KPJ od 1941. godine. Poginuo na Sutjesci 1943. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Martinović Sveta, poginuo u Crnoj Gori.

Međedović Junuz, rođen 1912. Borac od 1941. Po profesiji glumac. (Ko je ko u Jugoslaviji)

Mijalković Milan, rođen 1897. Član KPJ od 1924. Sekretar OK za Jagodinu, član PK za Srbiju. Poginuo 1941. godine. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Milanović Nikola, politički aktivista pre rata. Ratne godine proveo u zarobljeništvu.

Milosavljević Joca, rođen 1919. Član KPJ od 1938. Poginuo 1941. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Milosavljević Ljubinka, član PK SKOJ-a za Srbiju, član OK za Jagodinu.

Milošević dr Sima, rođen 1896. godine. Profesor bak-teriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Uhvaćen od četnika i ubijen 1943. godine. (Mala enciklopedija, Prosveta)

Mitrović Mika-Jarac, rođen 1912. Član KPJ od 1932. Član OK za Šabac. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Mitrović Mitra, politički radnik i publicista, rođena 1912. godine. U napredni pokret se uključila 1931. Član KPJ od 1933. Bila u grupi osnivača revije »Žena danas«. Član PK za Dorćol. Uhapšena 1941. i odvedena na Banjicu, odakle beži. Bila na rukovodećim partijskim dužnostima NOV-a. Član redakcije »Borbe«. Jedan od osnivača AFŽ-a. Po oslobođenju ministar prosvete u Vladi SR Srbije. Obavljala niz značajnih funkcija. Nosilac Spomenice 1941. i više drugih odlikovanja. (Žene Srbije u NOB-u)

Mitrović Ratko, član PK SKOJ-a za Srbiju. Uhapšen 1941. Provaljivao drugove. Streljan. Nije reč o narodnom heroju Ratku Mitroviću (1913—1941). Mitrović Stefan, poznati partijski funkcioner pre rata. Po oslobođenju imao je čin političkog pukovnika. Izjasnio se za rezoluciju IB-a.

Mitrović Vukica, rođena 1913. Član KPJ od 1933. Član PK za Srbiju. Krajem jeseni 1941. Uhapšena i streljana. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Mišković Branko-Bliher, uhapšen u martovskoj provali. Postao agent SP.

Muačević dr Ivanka, predratni komunista. Uhvaćena na terenu u Srbiji 1941. Početkom 1942. spašena s novorođenom devojčičom iz bolnice. U Zagrebu ponovo uhvaćena i streljana.

Nedić Milan, predratni armijski general. Septembra 1941. Nemci ga postavljaju za predsednika Srpske kvislinške vlade. Izvršio samoubistvo 1945, čekajući suđenje kao narodni izdajnik.

Nešković dr Blagoje-Blaško, rođen 1907. Član SKOJ-a od 1927. godine. Sekretar PK za Srbiju u toku i posle rata. Predsednik vlade Srbije do 1948. Potpredsednik vlade FNRJ do 1952. Član Politbiroa CK KPJ. Posle 1952. povukao se iz političkog života i posvetio se naučnom radu. Poznati onkolog. (NOP Beograda 1941—1944)

Nešković Ratibor, simpatizer Partije, pravnik. Sudija Privrednog suda u Beogradu.

Nikolić Voja, sekretar NOF za Beograd. Uhapšen posle martovske provale. Streljan.

Nikoliš dr Gojko, rođen 1911. Član KPJ od 1933. Španski borac. Referent saniteta pri VS NOV i POJ. Po oslobođenju načelnik Saniteta JNA. General-pukovnik. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Oprijan dr Milenko, lekar. Posle rata profesor sudske medicine na MF u Beogradu.

Pajić Mira, medicinarka. Član KPJ. Uhapšena septembra 1941. Streljana. (NOP Beograda 1941— 1944)

Palić Milana, činovnik Narodne banke, u Beogradu. Stanar kuće.

Palić Mika, brat Milanin. Radnik. Otišao u partizane i nestao.

Parenta Gordana, sestra Nenadova. Uhapšena 1943, streljana 1944. Parenta Olga-Koka, majka Nenadova. Streljana 1944. godine.

Parenta dr Nenad, rođen 1913. Član II rejonskog komiteta. Uhvaćen u avgustu 1941. i streljan. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Parenta-Morić Slavka, rođena 1919. Član II RK, kurir PK. Posle rata profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. (Ko je ko u Jugoslaviji)

Pavlović Miroslav-Belja, inženjer šumarstva.

Perović Branko, student i član KPJ. Posle rata komesar Beogradske divizije KNOJ. General-potpu-kovnik.

Perović Puniša, rođen 1911. Politički radnik i publicista. Član KPJ od 1933. Organizacioni sekretar MK za Danilovgrad. Posle rata ministar prosvete u Crnoj Gori. Direktor Više partijske škole. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Popović dr Dejan, ginekolog u Beogradu. 1942. uhvaćen od četnika i ubijen. (NOP Beograda 1941— 1944)

Pribićević Stojan, poznati predratni političar. Pribićević dr Stojanka, zubni lekar.

Radosavljević Dobrivoje-Bobi, rođen 1915. Član KPJ od 1933. Sekretar OK za Zaječar, sekretar MK za
Beograd. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Rajević lika, šef rejona u Beogradu. Činio znatne usluge preko Bukumirovićevih.

Ranković Aleksandar-Leka, rođen 1909. godine. Politički radnik i državnik. Član KPJ od 1928, član PK KPJ za Srbiju 1935, član CK KPJ i Politbiroa CK KPJ 1937. Organizacioni sekretar KPJ u toku NOB-a. Posle rata ministar unutrašnjih poslova. Obavljao niz drugih najviših funkcija. Narodni heroj. Na osnovu ocene i zaključaka Četvrte, brion-ske, sednice CK KPJ, Ranković je lišen svih državnih i partijskih funkcija i isključen iz SK. (Enciklopedija Leksikografskog zavoda)

Ratković dr Radoslav, posle rata profesor i dekan Fakulteta političkih nauka. Član CK SK Srbije.

Ribar Ivo-Lola, 1916. Član SKOJ 1935. Član KP 1936. Izabran za političkog sekretara CK SKOJ-a 1940. Bio predsednik Zemaljskog odbora USAOJ-a. Oktobra 1943. godine određen za šefa vojne misije NOV i POJ. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Ribar dr Ivan, advokat, ugledni predratni političar. Predsednik AVNOJ-a. Po oslobođenju predsednik Ustavotvorne skupštine FNRJ. Predsednik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ. (Enciklopedija Leksikografskog zavoda)

Rip Ružica dr, lekar. Uhvaćena od strane četnika u Crnoj Gori, 1941. i streljana.

Ristić Pera, član MK za Beograd. Uhvaćen 1942. Provaljivao drugove. Streljan. (NOP Beograda 1941—1944)

Saboljev dr Aleksandar, asistent na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Simpatizer Partije. Posle rata ima čin majora JNA. Profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i Novom Sadu.

Senić Nada, komunista, gimnazijski profesor.

Simić Lazar, inženjer. Teško ranjen od eksplozije pri rukovanju paklenom mašinom. Uhvaćen i streljan.

Srdanović Mića, vratar I interne klinike u Beogradu.

Stanišić Mirko, student. Posle rata komesar II beogradske brigade KNOJ-a.

Stefanović Dragoš, rođen 1912. Novinar. Direktor srednje fiskulturne škole. (Ko je ko u Jugoslaviji)

Stokić Živko-Ganges, šumarski inženjer.

Strugar Đuro, rođen 1912. Politički radnik, pravnik. Član KPJ od 1933. Član MK za Beograd, od 1938. Pre rata član PK za Srbiju. Uhapšen septembra 1941. Umro posle strahovitog mučenja. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Šahović dr Ksenofon, predratni i posleratni profesor patologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Šerbanović Jovan, student medicine, rođen 1919. Član KPJ od 1941. Član OK KPJ za Požarevac. Poginuo 1944. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Šibalić Mijuško, rođen 1915. Narodni poslanik. Predsednik Izvršnog veća Crne Gore. (Ko je ko u Jugoslaviji)

Tepavac Mirko-Beli, rođen 1922. Politički radnik, učesnik NOB-a od 1941. godine. Posle rata obavljao odgovorne funkcije: direktor Radio-Beograda, ambasador SFRJ u Budimpešti, predsednik PK SK Vojvodine i dr. Od 1969. do 1972. Član Predsedništva SKJ i Savezni sekretar za inostrane poslove. Posle kritike anarho-liberalističkih tendencija i njihovih nosilaca u SKJ podneo ostavku na sve državne i partijske funkcije a kasnije isključen iz SK. (Mala enciklopedija, Prosveta)

Tomić Ljubila, uhapšen 1942. Odveden u Smederevsku Palanku na prevaspitanje. Poginuo na Sremskom frontu.

Tomšič Tone, rođen 1910. Član KPJ od 1929. Organizacioni sekretar KPJ za Sloveniju. Uhapšen 1942. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Tucakovič Trifun, ugledni sudija u Novom Sadu.

Velicki Lazar, izbeglica iz Srema.

Veljković, kapetan, komandant bataljona Bijeljinskog pešadijskog puka.

Vidanović Darko, pre rata simpatizer Partije. Pravnik.

Vrebalov Boško, rođen 1912. godine. Član KPJ od pre rata. Uhvaćen u istočnoj Srbiji 1943. godine i zverski ubijen od strane četnika. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Vrebalov Vera, student medicine. Opkoljena od četnika 1942, izvršila samoubistvo.

Vujković Svetozar, poznati agent pre i za vreme rata. Upravnik zloglasnog Banjičkog logora.

Vujović braća (Vojislav, Radomir i Grgur). Istaknuti rukovodioci. Likvidirani u Staljinovim čistkama.

Vukmanović Svetozar-Tempo, rođen 1912. Političar, državnik, publicista. Član KPJ od 1933, član MK za Beograd 1937, član Vrhovnog štaba. Po oslobođenju član Politbiroa. Obavljao niz najviših državnih funkcija. Član Saveta federacije. Narodni heroj. (Narodni heroji Jugoslavije)

Vuksanović Čedo, student, aktivist. U toku NOB-a zarobljen, odveden u Nemačku. Uspeo da pobeg-ne i pridružio se partizanima u Sloveniji. Po oslobođenju imao čin majora JNA.

Vuksanović Lolo, student aktivist. Poginuo na Sut-jesci kao komandant bataljona.

Vunjak Soka, drugarica Bukumova. Uhvaćena 1941. i streljana.

Zečević dr Milutin, istaknuti komunista. Uhapšen 1941. i streljan u Skeli.

Zogović Radovan, rođen 1907. godine. Pesnik i prevodilac. Između dva rata pripada grupi socijalnih pesnika. Za vreme NOB-a izdao je poznatu i snažnu poemu »Pjesma o biografiji druga Tita.« U vreme pritiska IB na Jugoslaviju izolovao sc od borbe KPJ protiv staljinizma. (Mala enciklopedija, Prosveta)

Zone Đorđe, činovnik Narodne banke.

Živković dr Ljuba, poznati beogradski lekar pre rata. Održavao popularna i posećivana predavanja iz raznih oblasti marksizma. (NOP u Beogradu 1941—1944)

Marko Anaf

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License