Alkalaj Aron

Aron Alkalaj (1880-1973)
Aron Alkalaj je rođen u Beogradu 1880. godine i jedan je od najstarijih živih građana Beograda, ugledan predstavnik stare generacije čiji se život poklapa sa burnim periodima novije srpske i jugoslovenske istorije, ispunjene ratovima i revolucijama. U svojoj ranoj mladosti i u zrelo doba, Alkalaj je bio svedok ili aktivan učesnik mno-gih od tih događaja narodnog i međunarodnog značaja: Ivanjdanski atentat 1899, Majski prevrat 1903, gerilska akcija u Staroj Srbiji i Makedoniji, balkanski ratovi 1912-1913, Prvi svetski rat 1914-1918, Drugi svetski rat 1939-1945. godine. On je jedan od veoma značajnih ličnosti srpskog, odnosno jugoslovenskog društva. Svojim rodoljubivim i plodnim radom zadužio je celu našu narodnu zajednicu, kao i zajednicu jugoslovenskih Jevreja.
Rođen je u učiteljskoj, odnosno svešteničkoj porodici; naime, njegov otac Avram bio je učitelj i sveštenik. Završio je Državnu trgovačku školu (Borka Todorovića) 1898. sa odličnim uspehom. Stupio je u Upravu fonda, kasnije Državnu hipotekarnu banku, gde je službovao neprekidno preko četredeset godina. Godine 1918. jednoglasno je izabran za glavnog sekretara banke i na tom mestu je ostao do penzionisanja 1939, zastupajući u više mahova upravni odbor banke. Veoma je krupan njegov lični doprinos ostvarenjima ove značajne, najpre srpske, a zatim opšte jugoslovenske ustanove na ekonomskom, socijalnom i kulturnom polju. Osnovana 1862. godine, Državna hipotekarna banka odigrala je krupnu ulogu kao nosilac nacionalnog dugoročnog kredita, kao upravljač nacionalne štednje, kao organizator domaćeg novčanog i kreditnog tržišta i kao osiguravajući zavod za državne činovnike i penzionere.
U svom radu, Alkalaj se odlikovao širinom shvatanja, čestitošću, stručnim sposobnostima i odlučnošću u primanju odgovornosti u interesu banke i države. Za svoje zasluge dobio je najviša priznanja. Pod njegovim rukovodstvom bio je zaključen prvi i jedini zajam Državne hipotekarne banke u SAD, preko Njujorške banke I. i B. Seligman, u visini od dvanaest miliona dolara Kao glavni sekretar banke učestvovao je u obnovi knjiga i administracije uništenih za vreme Prvog svetskog rata i u donošenju novog zakona o Državnoj hipotekarnoj banci. Ovim zakonom je stara srpska Uprava fondova proširila delokrug rada na celu Jugoslaviju, radeći pored dugoročnih hipotekarnih poslova i kratkoročne, odobravajući zajmove za zidanje zgrada i finansirajući investicije države i samoupravnih tela.
Beograd i druge varoši podizali su nove građevine, stambene i službene, neviđenim poletom koji su strani posmatrači nazvali „američkim". Sadašnji izgled Beograda, stvoren uglavnom u periodu 1918-1930, nastao je građevinskom delatnošću koju je snažno pomogla Državna hipotekarna banka, finansirajući privatnike, državu i Beogradsku opštinu. Između dva svetska rata, prestonica je učetvorostručila broj stanovništva.
Kao glavni sekretar Državne hipotekarne banke i zame-nik upravnika, Aron Alkalaj se borio protiv birokratizma i sproveo niz korisnik reformi, sam ili sarađujući sa upravnicima banke, najpre sa Bogdanom Markovićem, a zatim sa VojinomĐurinićem. Cenjen kao ekonomski stručnjak, Alkalaj je bio i član upravnog ili nadzornog odbora u nekoliko jugoslovenskih banaka.
Takođe je mnogo učinio za kulturni napredak srpskog, odnosno jugoslovenskog jevrejstva, odlično usklađujući ovu akciju sa svojim opštim nacionalnim delovanjem u srpskim i jugoslovenskim okvirima. Bio je dugo godina član Uprave Jevrejske verske opštine.
Već u pretkumanovskoj Srbiji, beogradski Jevreji su stvorili svoje značajne kulturne ustanove: Biblioteku i čitaonicu i Srpsko-jevrejsku omladinsku zajednicu. Zauzimanjem u prvom redu Solomona Alkalaja i drugova došlo je 1929. godine do podizanja Jevrejskog doma, s veli-kom reprezentativnom salom i prostorijama za biblioteku. Dom je postao kulturni centar beogradskih, i uopšte, jugoslovenskih Jevreja; u njemu su pretresana pitanja iz oblasti nauke, književnosti i umetnosti. Ovo je činjeno na način koji je, uporedo sa isticanjem univerzalne humano-sti jevrejske misli, negovao veze nerazdvojnog bratstva sa ostalim jugoslovenskim sunarodnicima, pre svega sa Srbima. Aron Alkalaj je jednoglasno izabran za predsednika Jevrejske čitaonice. Na tom položaju je ostao do rata i okupacije Jugoslavije 1941. godine, kad su Nemci odneli sve knjige i nameštaj biblioteke i smestili u nju svoj zloglasni Kulturbund.
Na podsticaj Arona Alkalaja, koji je insistirao na to-me da beogradska Jevrejska čitaonica okupi što veći broj predavača, ne samo Jevreja već i Srba, ova ustanova je postala značajna kulturna spona između Jevreja i Srba i time proširila na duhovnom polju saradnju koja je bila srećno uspostavljena na privrednom, socijalnom i drugim poljima. Predavači su upoznavali jugoslovensku javnost sa vre-dnostima jevrejskog duha i otklanjali mnoge zablude i kle-vete koje su po svetu širili propagatori antisemitizma. Predavanja su bila namenjena negovanju duha univerzalne čovečnosti i tolerancije. Za vreme dvanaest godina svog postojanja, Jevrejska čitaonica je uspela da okupi niz predavača iz redova najuglednijih jugoslovenskih ličnosti: naučnika, književnika, filozofa, umetnika i drugih.

Za vreme oba svetska rata, Alkalaj je patio sa našim narodima U Prvom svetskom ratu proveo je četiri godine u internaciji u Mađarskoj, a u Drugom, četiri i po godine u zarobljeništvu u Nemačkoj.
Inače, Alkalaj je čovek širokog obrazovanja i neumorne radljivosti. Kao odličan poznavalac domaće i strane književnosti, stvorio je ogromnu ličnu biblioteku koju je neprijatelj razneo. Znalac velikog broja stranih jezika -francuskog, nemačkog, engleskog, italijanskog, španskog -koje je potpuno sam naučio, čovek istančanog estetskog ukusa, Alkalaj nije prestajao da upotpunjuje svoje znanje iz nauke, književnosti i umetnosti ni u poodmaklim godinama Osim velikog broja predavanja, objavio je niz eseja i članaka iz ekonomsko-finansijske oblasti, kao i iz istorijske i religijsko-filozofske materije. Njegova knjiga Mojsije, objavljena u Beogradu pre Prvog svetskog rata u biblioteci „Biografije znamenitih ljudi", a pod uredništvom akademika Stanoja Stanojevića, ima nesumnjivu naučnu i književnu vrednost. Knjigu su odlično primili stručna kritika i široki krug čitalaca Pored ostalog ona sadrži zanimljive dotad neobjavljene podatke o Mojsiju, crpene iz srpske narodne tradicije. Posle Drugog svetskog rata objavio je knjige Put u Izrael i Život i običaji u nekadašnjoj jevrejskoj mahali (u Beogradu).
(Ovaj članak napisan je za života Arona Alkalaja koji je umro u dubokoj starosti, 4. decembra 1973)
Iz knjige JEVREJI ZA SLOBODU SRBIJE 1912-1918
BlinkListblogmarksdel.icio.usdiggFarkfeedmelinksFurlLinkaGoGoNewsVineNetvouzRedditYahooMyWebFacebook

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License