Ivan Ninić
Albanija sklonište Jevreja od nacista
Nedavno otvorena foto-izložba u Jad vašemu posvećena je zemlji koja je spasla svakog Jevrejina koji se tamo našao za vreme Drugog svetskog rata
Albanija, pretežno muslimanska zemlja, jedina je država u Evropi u kojoj je bilo više Jevreja na kraju Drugog svetskog rata nego na početku, izjavio je američki fotograf Norman Geršman na otvaranju svoje izložbe prvog dana novembra. Pre rata u Albaniji je bilo 800.000 stanovnika, a među njima 200 Jevreja. Krajem rata bilo je mnogo više, uglavnom izbeglica iz desetak evropskih zemalja. I sam kralj Albanije, Zogu, spasao je članove familije Weizmann, izbeglice iz Beča 1938. godine. Tragajući za članovima ove porodice, ustanovio je da neki od njih danas žive u Njujorku.
Geršman nije fotograf ratnih scena, već traži humane postupke u ljudskom ponašanju, naglašava Grir Fej Kašman u svom tekstu u Jerusalem Postu. Ovo je izložba o dobrim ljudima, kaže Geršman. Pre pet godina započeo je svoja istraživanja o Pravednicima među narodima i našao ovaj jedninstveni istorijski slučaj u arhivama Jad vašema i Udruženja izraelsko-albanskog prijateljstva. Tragao je za ljudima koji su se izlagali opasnosti ili stradali zbog skrivanja Jevreja. Pronašao je, među ostalima, Envera Aliju Šekera čiji je otac spasao Jehošuu Baruhovića, skrivajući ga u svom domu dve godine, do kraja rata. Baruhović, koji danas živi u Meksiku, doputovao je u Izrael na otvaranje Geršmanove izložbe. Ovaj slučaj je bio pravilo ponašanja Albanaca prema Jevrejima u Drugom svetskom ratu: nisu ih predavali Nemcima, niti su odavali njihova imena.
Krajem 1939. godine Italija je anektirala i okupirala Albaniju, a nakon kapitulacije fašističke Italije 1943. godine, svu vlast u toj zemlji je preuzela nacistička Nemačka.
Tragovi jevrejskog prisustva u Albaniji nalaze se dve hiljade godina i nikada nisu stanovali u getima. Jevreji i muslimani živeli su vekovima u simbiozi poštovanja i časti.
U dugoj nehumanoj istoriji čovečanstva slučaj Jevreja u Albaniji za vreme Drugog svetskog rata daje nadu u mogućnost postojanja solidarnosti među narodima.
MOST, novembar 2007