PRE ČETRDESET GODINA Prelomni dani
Usred rata za nezavisnost Izraela, od maja 1948. do februara 1949. sa Egiptom i do jula 1949. sa Sirijom, širom se otvaraju vrata za useljavanje Jevreja iz Evrope, severne Afrike i sa Srednjeg istoka. U decembru 1948. stižu tri broda sa Rijeke:
»Radnik« sa 729 putnika 7. decembra, pa opet »Radnik« sa 918 putnika 20. decembra i najzad »Kefalos« sa 2.418 putnika 26. decembra. »Kefalos« je nosio tri puta vi¬še putnika nego »Radnik«, ali je plovio dva puta sporije. Trebalo mu je jedanaest dana od Rijeke do Haife, za dve i po hiljade kilometara. Putnici ga nisu ni slučajno mi zlonamerno nazvali »Krepalos«. Vukao se kroz zimske vetrove i talase brzinom manjom od 10 kilometara na sat.
U Savezu jevrejskih opština i u sa¬mim opštinama bili su svi svesni pred kako velikim promenamia stoji jevrejska zajednica. Zbog toga je za 31. oktobar 1948. sazvana zajed¬nička konferencija Izvršnog odbora, Autonomnog odbora za pomoć i predstavnika jevrejskih opština.
Dnevni red je imao šest tačaka, ali se rad konferencije u toku od 8 časova sveo na jednu temu: odlazak dve petine preostalog jevrejskog življa iz Jugoslavije u Izrael. Nazivi nekih imesta se posle oktobra 1948. više neće pojavljivati kao sedišta jevrejskih opština. Mnoga lična imena neće se više pojavljivati u zapisnicima sa sednica u jevrejskim opštinama i u Savezu. Vredi zbog toga da se i preštampa prva strana zapisnika od 31. oktobra 1948. godine.
»Prisutna: članovi Izvršnog odbora: Dr Albert Vajs, David A. Alkalaj, Martin Komloš, Dr Lavosfav Kadelburg (svi istovremeno i članovi Autonomnog odbora) Sima Alkalaj, Avram Mevorah, Bencion Levi, Isak Mašijah, Aca Levi i Iso Henman; Članovi Autonomnog odbora: pored pet imenovanih članova još i sledeći: Dr Žak Konfino, Slavko Radej, Andrija Kon, Pavle Lampel, Djoka Biajer, Dir Haim Kambi, Moša Farkić i Andrija Remenji;
Predstavnici pojedinih Jevrejskih veroispovednih opština: Ruben Rubenović i Gustav Štajnic, Beograd, Dr Lav Brandajs i Aleksandar Frank, Zemun, Dr Zoltan Lorant i Matija Gusman, Subotica, Mavro Grosberger, Subotica, ort(odoksna), Beno Grin, Bačka Topola, Ernest Šefer, Kanjiža, Nandor Kom loš, Josip Rajner i Lađi s lav Ferenc, Novi Sad, Vjadiislav Lošic i Ervin Najšlos, Sotniboir, Ajzenštajn Bemart, Senta, ort. Salamon Fetman i Emanuel Farkaš, Ada, Jaša Koen, Bačko Petrovo Selo, Deneš Holo i Štesel Mikša, Senta, Oskar Fišgrund i Štajn, Panoevo, Vatroslav Singer, Velika Kikinđa, Vlado Fišer i Simon Morgenštern, Zrenjanin, Haim Ašer i Mordehaj Lazarević, Priština, Josif Ruben, Kosovska Mitrovica, Dav. M Levi i Ivan Rosner, Zagreb, Dr Volf, Čakovec, Oskar Heršković i Mirko Friš, Osijek, Erzi Kern-Fišer, Rijeka, Atijas, Split, Maks Vajs i Salamon Montiljo, Sarajevo, Leon Pesah, Tuzla, Monc Levi, Banja Luka, Dr Sima Amodaj, Leo Grinberg i Elias Baruh, Skoplje, Menahem Montiljo, Novi Pazar.
JVO Dubrovnik je ovlastila predstavnike JVO Sarajevo da zaustapaju i njene interese..
Izvini I i su se Jevrejske veroispovedne opštine Mostar i Apatin, i član Autonomnog odbora Rafo Montiljo. Otvaranju konferencije prisustvuje kao gost Mr. F. C. White, delegat »Jointa« za Jugoslaviju.
Predsedava Dr Albert Vajs, potpredsedniik i vršilac dužnosti predsednika Saveza. Zapisnik vodi Dr Artur Hendej.
Predsedavajući otvara konfrenciju u 11,30 časova sa napomenom da je bila zakazana za 9 časova, ali da je početak morao da bude odložen zbog velikog zakašnjenja vozova kojima su delegati doputovali…«
Konferencija je bila izuzetna, nezaboravna, poslednja svoje vrste — zakašnjenje vozova redovno, obično, dogovorno, hronično, neotklonjivo, od sredine XX do kraja XXI veka.
Jevrejski pregled, 9-12, 1988
1948 Godina Odlazak Jugoslovenskih Jevreja U Izrael Prelomni